BEOGRAD , Predstavnik EBRD Piter Sanfi izjavio je da rješenje problema onih koji su uzeli stambeni kredit u švajcarskim francima ne mora da uključuje intervenciju Narodne banke Srbije, ili drugih javnih institucija.
Problem je, kako je naveo, u Srbiji značajno manji nego u pojedinim zemljama regiona.
Udio kredita u “švajcarcima” za domaćinstva, dodaje, u Srbiji je u prošloj godini iznosio manje od 14 odsto.
Sanfi, koji je zamjenik direktora u Kancelariji glavnog ekonomiste EBRD, ocijenio je u izjavi Tanjugu da bi Srbija, ako je to moguće, trebalo da izbjegne primjenu rješenja susjednih zemalja poput Hrvatske ili Mađarske i podvukao da sve opcije moraju biti pažljivo razmotrene.
“Najbolje je da se banke direktno sa klijentima dogovore kako da prevaziđu teškoće i dođu do rješenja. Ako nametnete kurs na nivou na kojem je bio prije nego što je franak dobio na vrijednosti, kao što planiraju Hrvati, to bi moglo da poremeti finansijsku stabilnost, jer bi se smanjile kapitalne rezerve banaka”, rekao je Sanfi.
On je poručio da prilikom traženja rješenja mora da se ima u vidu cijela slika i uticaj koji bi takav potez imao i na banke.
“Mnogo je bolje da banke na neki način ohrabrite da sjednu i razgovaraju sa onima koji su zaduženi u francima”, smatra Sanfi.
On je dodao da je riječ o veoma komplikovanom pitanju, budući da “nije korektno da se nekim zaduženim građanima koji su dugo plaćali znatno niže kamate, sada pomaže, dok drugi ne mogu da očekuju sličnu pomoć”, odnosno da se pomaže onima koji su se zadužili u francima, a dužnicima u evrima ne.
“Činjenica je i da su ranije guverneri centralnih banaka upozoravali na opasnosti zaduživanja u francima. To važi i za uzimanje kredita u drugim stranim valutama, pogotovu ako platu primate u domaćoj valuti. To vodi tome da su građani koji imaju kredite u stranoj valuti jako osjetljivi na kolebanje kursa“, navodi Senfi.
Upitan da li postoji opasnost da iznenadan skok švajcarskog franka pogura rast udjela nenaplativih kredita (NPL), kaže da neki od tih kredita mogu da postanu problematični jer su mjesečne rate porasle.
“Vjerujem da postoji pritisak na rast udjela NPL-ova. Trenutni udio loših kredita je već visok i mora se rješavati na neki način. Važno je da banke pokušaju da smanje njihovo učešće, bilo da ih prodaju ili da ih otpišu“, poručio je sagovornik Tanjuga.
Sanfi je, komentarišući ustezanje banaka da prodaju portfolio NPL-ova, budući da im investicioni fondovi za to nude nisku cijenu, rekao da u tom smislu nema lakog rješenja.
“Vjerujem da je bankama odbojna pomisao da ih jeftino prodaju, ali i to je bolje nego da dugoročno drže kredite koje ne mogu da naplate. To nikome nije korist. S druge strane, trebalo bi da postoji tržišna cijena za otkup NPL-ova i to je onda tako“, rekao je Sanfi.
Komentarišući nedavnu odluku Evropske centralne banke (ECB) da svakog mjeseca do septembra 2016. kupuje obveznice u vrijednosti od 60 milijardi evra, on je rekao da je to “veliki eksperiment, čije efekte ćemo tek vidjeti”.
“Nemamo mnogo prethodnih iskustava s takvim potezima. To je eksperiment, pa bismo morali da čekamo i vidimo šta ce se desiti. Sigurno je da se Evropa suočava sa teškom ekonomskom situacijom, i inflacijom koja se kreće ispod granice cilja. Zato je bilo neizbežno da se pokuša sa novim rješenjem“, poručio je Sanfi.
