BANJALUKA, Aleksandar Džombić, premijer RS, kaže da će se veoma brzo dokazati da aranžman sa MMF-om ne podrazumijeva drastično rezanje socijalnih davanja jer već u septembru biće rebalans budžeta, što je jedan od uslova aranžmana.
“Nema tu nikakvih dramatičnih rezova i posebnih zahtjeva MMF-a”, rekao je Džombić.
Premijer ističe da bi Republika Srpska voljela da može da dobije status u kojem bi direktno mogla pregovarati sa Evropskom komisijom, te da bi se sasvim sigurno RS brže kretala kroz proces EU integracija.
“Nažalost, to ne zavisi samo od nas, nego i od predstavnika Evropske komisije”, kazao je Džombić.
On ističe da je cilj Vlade RS kada je u pitanju revizija rada agencija u RS ušteda sljedeće godine od pet miliona KM, te da se razmišlja o spajanju dvije u jednu ili gašenju nekih.
Komentarišući izjavu Igora Radojičića, potpredsjednika SNSD-a, koji je rekao da u toj stranci nakon izbora slijedi “provjetravanje”, premijer RS kaže da će organi stranke donijeti odluku kada, da li i koje promjene treba da se preduzmu.
Vlada RS nedavno je održala tematsku sjednicu u vezi s radom agencija u RS. Ima li procjena koliko bi se racionalizacijom njihovih troškova moglo uštedjeti?
DŽOMBIĆ: Na bazi preuzetih obaveza iz Ekonomske politike pripremili smo sjednicu s ciljem da se izanalizira rad svih agencija, da vidimo u kojim agencijama možemo doći do smanjenja i racionalizacije troškova. Eventualno ukoliko procijenimo da neke agencije ne zadovoljavaju uslove – ukidamo te agencije. Naš cilj je da pokušamo da napravimo uštedu od pet miliona KM za sljedeću godinu i razgovarali smo na kojim pozicijama bi to moglo biti. Razmišljali smo o mogućnosti spajanja određenih agencija, dvije agencije u jednu i donijeli smo odluku da za neke agencije za koje postoje zakonske pretpostavke da se formiraju, a koje nisu formirane – da se ne formiraju zato što realno ne postoji potreba za takvim agencijama.
Ima li viška radnika u tim agencijama?
DŽOMBIĆ: U svim agencijama je negdje oko 2.800 radnika, s tim da je tu Poreska uprava sa 820 zaposlenih, Geodetska uprava takođe sa oko 800 i Inspektorat sa 300 zaposlenih. Ostale agencije imaju dosta zaposlenih, ali ne može se reći da je to preveliko opterećenje. U svakom slučaju u nekim agencijama se može racionalizovati broj zaposlenih i doći do optimalnijeg načina rada.
Da li Vlada RS ispunjava obaveze iz Ekonomske politike za ovu godinu?
DŽOMBIĆ: Za sada ispunjavamo, imali smo određene makroekonomske pokazatelje koji su u padu za prvo polugodište, ali koji su, između ostalih, prouzrokovani određenim vremenskim nepogodama koje su zadesile RS i čitav region i odrazili se na industrijsku proizvodnju BDP i na čitavu privrednu aktivnost. Otvaranjem novih infrastrukturalnih projekata i realizacijom projekata koje smo zacrtali u Ekonomskoj politici u drugoj polovini, smatramo da će se postići ciljevi iz Ekonomske politike i da će se svi ovi parametri do kraja godine poboljšati. Osnovni ciljevi Ekonomske politike su zadovoljeni, a to je zadržavanje socijalne i fiskalne sigurnosti, otvaranje infrastrukturnih projekata, realizacija reforme penzionog sistema na bazi zakona. RS je potpuno stabilna u ekonomskom smislu.
Koliko je tačno da aranžman sa MMF-om podrazumijeva rezanje socijalnih davanja?
DŽOMBIĆ: Vrlo brzo ćemo dokazati da se ne radi ni o kakvim dramatičnim rezovima, zato što ćemo već u septembru ići sa rebalansom budžeta, što je jedan od uslova aranžmana sa MMF-om. Nema tu nikakvih dramatičnih rezova i posebnih zahtjeva MMF-a. S njima smo usaglasili kredibilne politike koje su u interesu RS. Nastavljamo sa strukturalnim reformama koje smo počeli u prethodnom periodu i takve reforme treba da daju dodatnu stabilnost u ekonomskom smislu RS u srednjoročnom periodu. Da ne proizvodimo neke dodatne rashode koji se ne mogu kontrolisati u narednih četiri-pet godina, da ih zaustavimo na ovom nivou.
Nedavno ste bili u posjeti Hrvatskoj. Dogovorene su investicije u hidroelektranu Dubrovnik 2 i izgradnja mosta na rijeci Savi. Koji su sljedeći koraci i da li izgradnju Dubrovnika 2 mogu ugroziti otvorena pitanja koja imaju elektroprivrede RS i Hrvatske?
DŽOMBIĆ: Kada sam bio u Dubrovniku želio sam da ubrzam te procese zato što nisu išli zadovoljavajućom dinamikom. Premijer Hrvatske takođe je tome dao značaj i već nakon nekoliko dana sam imao sastanak sa prvim potpredsjednikom Čačićem, a nakon toga i sa ministrom prometa i komunikacija u Hrvatskoj. Dobio sam uvjeravanja da će Hrvatska dati prioritet projektu izgradnje mosta preko rijeke Save.
Što se tiče ostalih projekata, sa prvim potpredsjednikom smo dogovorili da uđemo u realizaciju i damo šansu projektu Dubrovnik 2, a da sva otvorena pitanja koja imaju dvije elektroprivrede ostavimo po strani. Radi se o hidroelektrani snage 300 megavata, značajne investicione vrijednosti, na kojoj bi sasvim sigurno radili izvođači iz Hrvatske i RS. Ostavili smo rok elektroprivredama od oko 90 dana da predlože model i način kako realizovati ovu investiciju. Predračunska vrijednost ovog projekta je negdje oko 180 miliona evra. S obzirom na to da značajna istraživanja postoje iz bivšeg sistema, tadašnjeg zajedničkog sistema elektroprivreda, imamo veoma visok stepen urađenosti tehničke dokumentacije. Mislim da već sljedeće godine možemo doći u poziciju, ukoliko se složimo oko načina projekta, da finansiramo projekat po 50 odsto.
Dokle se stiglo sa zajedničkim projektom FBiH i RS kada su u pitanju hidroelektrane na rijeci Ugar?
DŽOMBIĆ: Pokušavamo da dođemo do zajedničkog projekta sa FBiH, kako bismo u obostranom interesu realizovali jedan od takvih projekata. Za sada timovi koji su zaduženi za to rade analize i očekujem da ćemo realizovati projekat i već u septembru dobiti neke rezultate.
Kada će početi radovi na autoputu Banjaluka – Doboj, odnosno od Prnjavora do Doboja?
DŽOMBIĆ: Sa radovima počinjemo u avgustu ove godine. Proveli smo tender, izabrali najpovoljnijeg ponuđača i još treba da dobijemo saglasnost EBRD-a, jer sve ijedan korak koji smo sprovodili i usaglašavanje tenderske dokumentacije konsultovali smo predstavnike EBRD-a. Očekujem da će to biti u narednih nekoliko dana, a onda ide usaglašavanje ugovora i mislim da u avgustu počinjemo s radom.
Šta je sa drugom dionicom? Ministar Nedeljko Čubrilović je rekao da je gotovo izvjesno da će EIB finansirati dionicu od Banjaluke do Prnjavora?
DŽOMBIĆ: Imamo zakazan sastanak za septembar. Treba da završimo pregovore gdje će EIB da obezbijedi dodatnih 200 miliona evra za dionicu Banjaluka – Prnjavor, po istim kriterijumima kao EBRD. Do kraja godine moguće je da usaglasimo tendersku dokumentaciju, raspišemo tender i izaberemo najboljeg ponuđača i početkom sljedeće građevinske sezone da gradimo tu dionicu. Rok za izvođenje ovih radova je tri godine. U septembru ćemo u prostorijama EBRD-a imati prezentaciju za potencijalne privatne kompanije koje žele da uzmu koridor 5c u koncesiju. EBRD je spreman da kompaniju koja bude spremna za izgradnju dionice finansira kreditnom linijom. Doći ćemo u poziciju da u naredne tri do četiri godine imamo oko 150 kilometara izgrađenih autoputeva.
Opozicija tvrdi da je gradnja autoputa Banjaluka – Doboj besmislena s obzirom na to da se radi o neisplativom projektu?
DŽOMBIĆ: To su projekti za koje su rađene studije. Naravno da je u prvim godinama promet nešto manji i sasvim je logično da će taj autoput u prvim godinama imati manji promet. Kada izgradimo kompletnu dionicu do Doboja i kada izgradimo koridor 5c, tada će se postepeno povećavati promet i ta dionica će biti potpuno isplativa.
Vlada je tematski razmatrala i restrukturiranje u “Željeznicama RS”. Zbog čega se odugovlači s time?
DŽOMBIĆ: Na sjednici nismo prihvatili plan aktivnosti poslovanja “Željeznica” ili tzv. plan restrukturiranja, zato što on, u suštini, nije plan restrukturiranja. Plan izlaska iz problema “Željeznica” je prihvatljiv samo u dijelu koji konstatuje probleme, međutim ti problemi su isti sada kao i prije godinu dana. Očekivao sam konkretan plan restrukturiranja, gdje će Vlada RS dati potpunu podršku zato što ima interes da održi ovu javnu instituciju i zbog građana i privrede. Htio sam veću odlučnost menadžmenta i ono što je predloženo nije suštinski restrukturiranje “Željeznica” i ne garantujem da će “Željeznice” pozitivno poslovati.
Mogu li “Željeznice” uopšte pozitivno poslovati?
DŽOMBIĆ: Teško da će “Željeznice RS” doći u poziciju da pozitivno posluju i nije problem da se određena sredstva iz budžeta izdvajaju, ali je problem što mi sada izdvajamo 25 miliona KM, prošle godine 32 miliona KM, a “Željeznice” su i dalje po 20 miliona u gubitku. To je problem. Ako “Željeznice” ovako nastave onda idu prema stečaju. Nemoguće je održati svake godine po 20 miliona KM gubitaka i kao da se ništa ne dešava.
Znači, moguć je stečaj.
DŽOMBIĆ: Ne. Nisam to rekao. Rekao sam ako bi se ovako nastavilo najizgledniji je stečaj. Prema tome moramo preduzimati mjere da ne dođe do stečaja. Potpuno sam otvoren i raspoložen da u saradnji sa menadžmentom i Nadzornim odborom učinim sve da restrukturiramo “Željeznice” i stavimo ih na noge. Mislim da se to može uraditi, ali treba malo više vizije i odlučnosti i zato sam tražio da nam odrede vrijeme u kojem mogu dostaviti kompletan plan restrukturiranja i oni su rekli da će to u roku od 90 dana dostaviti. Ukoliko taj plan ne bude prihvaćen od strane Vlade RS, ukoliko ne bude dao garancije da “Željeznice RS” mogu poslovati stabilno, onda sam ih pozvao da podnesu ostavku. Onda je to jednostavno menadžment koji nema viziju da “Željeznice” izvuče iz krize.
Kada je riječ o radu Vlade RS, ispunjavaju li se planovi?
DŽOMBIĆ: Imamo zaostatak u zakonodavnom smislu, odnosno kod usvajanja zakona. Održao sam jednu sjednicu na tu temu i upozorio ministre i dobio sam uvjeravanja da će plan biti izvršen do kraja godine. U prvom polugodištu plan nije ispunjen, ali će do kraja godine biti. Ako govorimo o svim ciljevima iz Ekonomske politike, kao što sam rekao na početku, mislim da je Vlada RS ispunila svoje ciljeve i da održava ekonomsku stabilnost.
Da li ste zadovoljni radom svojih ministara?
DŽOMBIĆ: Zadovoljan sam radom Vlade i ministara i bio bih zadovoljniji da su svi planovi ispunjeni.
Kada se može očekivati imenovanje novog ministra pravde RS?
DŽOMBIĆ: Tražio sam od SNSD-a, s obzirom na to da to mjesto pripada toj stranci, da mi predlože kandidata ili nekoliko kandidata. Očekujem da ću dobiti ime u narednih nekoliko dana.
Očekujete li ove godine podnošenje aplikacije za kandidaturu BiH za članstvo u EU?
DŽOMBIĆ: Imamo šansu da to uradimo do kraja godine. Ukoliko iz “mape puta” koju smo usaglasili u Briselu preduzmemo sve aktivnosti, a realno ne postoje prepreke, i ukoliko svi imamo jedan konstruktivan pristup mi bismo mogli doći u poziciju da do kraja godine podnesemo aplikaciju. Mislim da bi to bilo značajno za čitavu BiH.
Da li ste imali razgovora kada je u pitanju mehanizam koordinacije?
DŽOMBIĆ: Mehanizam se treba usaglašavati i očekujem da će predstavnici jedne i druge vlade i Savjeta ministara doći do zajedničkog rješenja. Mislim da je to moguće zato što smo u Briselu razgovarali otvoreno, imali prezentaciju primjera kao što je Britanija i Španija, gdje imamo jedan potpuno decentralizovan sistem koordinacije evropske agende, čak i asimetričan gdje imamo određene regije koje direktno imaju pregovore sa Evropskom komisijom, pa čak i neke ministre iz regija koji direktno sjede u odborima Evropske komisije.
Ukoliko se ne usaglasi mehanizam koordinacije, da li je moguće da RS sama pregovara sa Evropskom komisijom?
DŽOMBIĆ: To ne zavisi od nas. Mi bismo, naravno, voljeli da dobijemo jedan takav status i poseban status gdje direktno možemo pregovarati sa Evropskom komisijom. Sasvim sam siguran da bismo se veoma brže kretali kroz proces EU, ali to, nažalost, ne zavisi samo od nas nego i od predstavnika Evropske komisije. Naravno da ćemo pokušati da vidimo takvu mogućnost, ali to zavisi od predstavnika Evropske komisije. Nezavisne novine
