ZAGREB, Oko dva miliona Hrvata živi na “državnim jaslama”, što je, prema tvrdnjama ekonomista, jedan od glavnih razloga skupe države.
Do ove brojke dolazi se kada se zbroji oko 260 000 zaposlenih u državnim i javnim službama, 1 150 000 penzionera i 255 000 nezaposlenih i kada se tome dodaju i oni koji nisu na budžetu, ali čija je egzistencija vezana uz državu, a riječ je o oko 100 000 zaposlenih u javnim poduzećima i 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, pa još 21 000 zaposlenih u lokalnim poduzećima, prenose hrvatski mediji.
Uzme li se u obzir da je u privatnom sektoru zaposleno 800 000 ljudi dolazi se do podatka da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i po građana čija egzistencija direktno ili indirektno zavisi o državi.
Ekonomisti upozoravaju da je takva situacija dugoročno neodrživa, jer pokazuje da je udio radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj manji od 50 odsto, dok se taj procent u drugim državama kreće oko 30 odsto.
Direktor Hrvatskog udruženja poslodavaca Đuro Popijač rekao je da je ova zemlja premala za tako glomazan birokratski aparat i da to privreda ne može podnositi.
“Svi samo znaju pitati zašto zaposleni u privredi imaju tako male plate. Odgovor je jasan – zato što takav državni aparat treba nahraniti”, istakao je Popijač.
On smatra da niko u Hrvatskoj zapravo ne zna koliki je stvarni državni sektor, jer o tome nema preciznih podataka.
Hrvatska prednjači među tranzicijskim zemljama po poreskom teretu, jer jedno istraživanje Instituta za javne finansije pokazuje da dio poreza i doprinosa u Hrvatskoj prelazi 40 odsto bruto društvenog proizvoda, što je daleko iznad prosjeka zemalja u tranziciji.
Eksperti za ekonomski razvoj smatraju da razvojne banke u entitetima moraju da vrše raspodjelu sredstava na sasvim drugačiji način od onog kako to sada rade, te da su neophodne subvencije za kompanije u BiH od strateškog značaja.
Spoljnotrgovinska komora je predložila, a Savjet eksperata podržao, da se privreda rastereti smanjenjem poreza, doprinosa i drugih naknada, kao i da se viškovi u budžetu i sredstva od privatizacije državnog kapitala i Centralne banke BiH usmjere u razvojne projekte, a ne u potrošnju.
Prema preporuci Komore, neophodno je ublažiti spoljnotrgovinski debalans, posebno kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda povećanjem fondova za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, s ciljem substitucije uvoza i rasta izvoza.
Članovi Savjeta eksperata za ekonomski razvoj i sistem Spoljnotrgovinske komore BiH na današnjoj sjednici za drugog zamjenika predsjednika Savjeta izabrali Novu Plakalovića, dekana Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.