BEOGRAD, Nestabilna makroekonomska situacija nepovoljno utiče na cjelokupan ekonomski sistem, pa tako i na bankarski sektor. Jačanje inflatornih pritisaka koje je zabilježeno u prethodnom periodu, kao i slabljenje kursa, negativno se odražava i na poslovanje banaka. Treba imati u vidu da je kapital banaka iskazan u dinarima, a najveći dio aktive vezan za kretanje kursa, tako da svaki pad vrijednosti domaće valute negativno utiče na pokazatelje adekvatnosti kapitala banke. Takođe, slabljenje kursa u određenom dijelu negativno utiče i na nivo kreditnog rizika, jer se pri rastu kursa povećavaju dinarski iznosi rata koje dužnici treba da vraćaju.
Ovo za „Novosti“ kaže Draginja Đurić, predsjednik IO Banka Inteze, koja je već treću godinu uzastopno proglašena za najbolju banku na tržištu, i ističe da nam aktuelna dešavanja na makroekonomskom planu nagovještavaju da u narednom periodu nije realno očekivati drastičnije promjene politike kamatnih stopa.
– U situaciji rastuće inflacije, nešto restriktivnije monetarne politike NBS, te rastućih tenzija u dijelu naplate kredita ne očekujem značajne promjene u visini kamatnih stopa. Naravno, mi ćemo nastojati da svaki pozitivan signal koji dobijemo pretvorimo u konkretno unapređenje svoje ponude. S obzirom na to da aktuelni podaci pokazuju da su stambeni krediti najzdraviji dio bankarskih portfolija, konkretno u slučaju naše banke moguće je očekivati sniženje kamatnih stopa na ovu vrstu pozajmica. Ipak, snižavanje kamatnih stopa na duži rok zahtjeva stabilizaciju ekonomskih prilika, što će, nadam se, usljediti sa napredovanjem naše zemlje na putu ka evropskim integracijama.
Kakav je stepen naplate kredita?
ĐURIĆ: Iako bankarski sektor Srbije bilježi porast nivoa problematičnih kredita, ne može se reći da je u pitanju masovna pojava, jer na sreću najveći broj klijenata, posebno iz segmenta stanovništva, i dalje uredno izmiruje svoje obaveze. Situacija je nešto lošija u dijelu kredita privredi, jer je na položaj preduzeća uticalo više negativnih faktora istovremeno: smanjena domaća i inostrana tražnja, usporena naplata potraživanja i negativno dejstvo pada vrijednosti dinara na nivo zaduženosti.
Kako se banka ponaša prema klijentima koji nisu u stanju da otplaćuju redovno svoje obaveze iz opravdanih razloga, na primjer, ako su ostali bez posla?
ĐURIĆ: U situaciji kada klijent zapadne u poteškoće u izmirivanju obaveza iz opravdanih razloga, kao što je, na primjer, gubitak posla, banka pokušava da u neposrednoj komunikaciji pronađe rješenje koje je obostrano prihvatljivo. Naravno, banka, osim opravdanosti za kašnjenje u otplati kredita, procjenjuje i očekivane mogućnosti da klijent ponovo uredno izmiruje obaveze u budućnosti i na osnovu toga predlaže konkretan model za reprogram duga.
I građani i firme imaju pritisak kako će da otplate uzete kredite? Da li će Inteza ponuditi neke opcije da olakša otplatu zajmova?
ĐURIĆ: Mi smo i u 2010. godini, kao i ranijih godina pokušavali na svaki način da pomognemo klijentima kod kojih su se iz opravdanih razloga pojavile poteškoće u servisiranju obaveza. Osim što je ovakvo ponašanje u interesu klijenata, za banku je takođe bolje konstruktivno rješavanje problema, jer na taj način zadržavamo kvalitet kreditnog portfolija.
Inteza ima najveće učešće u programu subvencionisanog kreditiranja koji je inicirala Vlada Republike Srbije, da bi se pomoglo preduzećima koja su imala probleme da održe likvidnost?
ĐURIĆ: Ovi programi su obezbjedili ne samo dodatnu likvidnost već i refinansiranje postojećih obaveza, te smanjenje troškova zaduživanja privrede i stanovništva kroz subvencionisane kamatne stope. Takođe, banka je sa određenim brojem klijenata čije su se poslovne projekcije pokazale održivim, postigla dogovor da im se obaveze konsoliduju i reprogramiraju i ovakva politika će biti nastavljena i u narednom periodu.
Oštrije mjere NBS
Koliko će pooštravanje monetarne politike NBS uticati na povećanje restriktivnosti banaka prema građanima i na tražnju kredita?
ĐURIĆ: Pooštravanje monetarne politike Narodne banke Srbije, koje se oglada u povećanju referentne kamatne stope ili povećanju obavezne rezerve neće uzrokovati veću restriktivnost banaka prema klijentima, ali će svakako uticati u pravcu povećanja cijene finansiranja. Drugim riječima, banke će i dalje nastaviti da plasiraju sredstva svojim klijentima, ali će ti plasmani biti skuplji, što može da uzrokuje manju tražnju za kreditima. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba