BANJALUKA, Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić ističe da je na prvom mjestu prioriteta poslovne zajednice – rasterećenje privrede smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta.
“Ti nameti su izuzetno visoki i našu privredu čine, sa ostalim faktorima, nekonkurentnom i na domaćem i na inostranom tržištu”, precizira Đurić.
Privredna komora je pripremila prijedlog mjera ekonomske politike Srpske za narednu godinu, koji će biti ozvaničeni na sjednici Upravnog odbora Privredne komore naredne sedmice i zatim dostavljeni Vladi Srpske.
Đurić pojašnjava da iza zahtjeva za fiskalno i parafiskalno rasterećenje privrede slijedi zahtjev za novi zakon o radu, “koji mora biti donesen da bi obezbijedio iskorak u kvalitativnom smislu”.
On tu, prije svega, misli na povećanje stepena odgovornosti onih na koje se takav zakon odnosi – poslodavaca prema radnicima, radnika prema svojim obavezama, uvažavajući preuzete obaveze poslodavaca prema kupcima…
Tu su i obaveze prema dobavljačima i korisnicima usluga, zatim obavezama Vlade. Cilj je da se uravnoteže obaveze i odgovornosti.
Đurić napomnje da pripreme za novi zakon o radu u javnosti izazivaju niz oprečnih stavova zainteresovanih strana koje ih paušalno iznose u javnost, a da, pritom, niko nema dovoljno argumenata za svoje tvrdnje.
On navodi da se među prijedlozima mjera za ekonomsku politiku nalaze i određeni propisi koji će dovesti do poboljšanja likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova.
Privredna komora zagovara zakon o podsticajima kojim će biti definisani obim i vrste podsticaja, uslovi dobijanja i procedure dodjele kako bi korisnici dugoročno znali šta mogu očekivati i koliki je stepen njihove sigurnosti u zaduženju i ulaganju u proširenje proizvodnih kapaciteta ili otvaranju novih.
Poslovna zajednica predlaže i smanjenje javne potrošnje reformom javne uprave koja treba da obezbijedi efikasnost, efektivnost, ekonomičnost i racionalizaciju troškova i broja zaposlenih, za čiju realizaciju je potrebno izmijeniti više zakona.
“U Privrednoj komori nismo zagovornici otpuštanja ljudi, gdje bi preovladavao subjektivan odnos – oni koji sačinjavaju spiskove i oni koji bi se našli na spisku. Nismo ni za smanjenje plata, koje ne može biti drugačije nego linearno, a pogađa i one koji ostvaruju vrhunske rezultate na poslu”, ističe Đurić.
On otkriva da se među mjerama nalazi i restriktivna politika javne potrošnje smanjenjem budžetskih rashoda, osim subvencija, podsticaja, kapitalnih investicija i transfera.
Tu spadaju i izuzetna ograničenja u kreditnim zaduženjima, osim za one projekte koji su samoodrživi i koji mogu obezbijediti povrat angažovanih kreditnih sredstava i ostatak sredstava za finansiranje tekućih obaveza.
Đurić navodi da javna preduzeća moraju biti u funkciji svih jer je riječ o javnim dobrima koja pripadaju svima, pa ih treba restrukturirati tako da se obezbijedi efikasno upravljanje i uspješno poslovanje.
On vjeruje da se mjerama može podstaći svojevrsno bilansiranje potreba investiranja u pojedine sektore i potencijala kojima Srpska raspolaže i naći način da se vlastitim kapacitetima realizuju te potrebe koje se finansiraju iz sredstava javnog sektora.
Radi realizacije tih mjera, potrebno je unapređenje inspekcijskih i pravosudnih organa sprovođenjem rigoroznih sankcija propisanih odgovarajućim zakonima i suzbijanjem “sive ekonomije”.
Đurić podsjeća na sve češće zahtjeve poslovne zajednice da se izvrši opsežna analiza na osnovu koje bi se sprovela reforma obrazovnog sistema, koja bi vodila stvaranju kadrova za potrebe privrede.
On zaključuje da ne postoji gotovo ni jedna privredna grana bez deficitarnih zanimanja, ali još nije pronađen način da se školuje adekvatan kadar. Srna
