BEOGRAD, Kratkoročne mjere vlade za privredni oporavak trebalo bi da budu usmjerene na rješavanje problema deficita budžeta i suštinsku reformu javnog sektora, ocijenila je Draginja Đurić, predsjednica Izvršnog odbora Inteza banke i podpredsjednica Nacionalnog savjeta za privredni oporavak koji danas zasjeda.
Đurić je naglasila da je u vrlo kratkom roku neophodno povećati određene kategorije poreza, ograničiti rast plata u javnom sektoru i uvesti štednju na svim nivoima izvršne vlasti. Paralelno sa tim potrebno je pokrenuti proces reformi koji će trajno poboljšati uslove poslovanja u Srbiji, naglasila je ona.
Đurić je ukazala da je srpska privreda nekonkurentna na međuanrodnom tržištu, nedovoljno produktivna i visoko zavisna od priliva stranog kapitala. Ona je je takođe ukazala da javni sektor nije reformisan, neefikasan je i predstavlja ozbiljno ograničenje za oporavak privrede.
“Suočeni smo sa problemom visoke stope dugoročne nezaposlenosti, dostigli smo i gornju granicu javnog duga. Privatni sektor je nedovoljno razvijen i često bez prave podrške države”, istakla je Đurić ocijenivši da su svi ti problemi ozbiljni, a vrijeme za njihovo rješavanje vrlo ograničeno.
Prema njenom mišljenju, očuvanje stabilnost bankarskog sistema od suštinske je važnosti za svaku privredu pa i srpsku. Na pitanje kako će funkcionisati Sjavet u kome se nalaze i oni koji se zalažu za fiksni kurs i zamrzavanje obaveza prema bankama, Đurić je navela da ne misli da su bilo kakvi pritisci ovog tipa na bankarski sistem dobri.
“Mišljenja sam da nesmotrene izjave mogu imati dalekosežne negativne posljedice na cijelu zemlju. Isto mislim i kada je riječ o monetarnoj politici”, rekla je Đurić.
Prema njenim riječima, u situaciji u kojoj se nalazi ekonomija Srbije, prostora za neodgovorno vođenje ekonomske politike nema.
“U svim segmentima, pa i kada je riječ o politici deviznog kursa, moramo se voditi opštim interesima, a ne interesima pojedinačnih grupacija”, zaključila je Đurić. Tanjug