BEOGRAD, Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti koje predstavljaju obavezu njihovog izdavaoca da će u predviđenom roku isplatiti vlasniku glavnicu i pripadajuću kamatu. Sigurnost obveznice u prvom redu zavisi od boniteta njenog izdavaoca, a na skali rizika, logično, najsigurnije su državne dužničke hartije s obzirom da njihovu naplatu garantuje država. 
Na domaćem tržištu, država je počela masovnije da emituje dužničke hartije sa početkom krize kada je bila u nemogućnosti da rastući budžetski deficit finansira iz privatizacionih ili drugih vanrednih prihoda. Republika Srbija izdaje državne dužničke hartije veoma različitih nivoa ročnosti, u domaćoj valuti i evru.
Emisije ovih papira održavaju se periodično tokom vremena (primarna prodaja), dok se svakodnevno ovim hartijama trguje na sekundarnom tržištu (svaka naredna trgovina između postojećih vlasnika). Radi podsticanja trgovanja, ove državne hartije su oslobođene plaćanja poreza.
Osim ove prednosti u odnosu na štednju, državne dužničke hartije nose i bolje prinose u odnosu na pasivne kamate u bankama. Ovo je ekonomski i logično s obzirom da se kao glavni kupci ovih hartija javljaju upravo banke, koristeći između ostalog i depozite stanovništva.
Takođe, za razliku od depozita u valuti koji su osigurani na iznos do 50.000 evra, država garantuje u potpunosti za čitav obim izdatih državnih hartija. Takođe, postojanje sekundarnog tržišta, vlasniku ovih hartija omogućava njihovu prodaju prije dospjeća, a da pri tom cijena valorizuje vremenski period njenog posedovanja.
Kada su u pitanju prinosi (zarade), valja reći da su oni na rekordno niskim nivoima od početka emitovanja, 2009. godine. Ovome je svakako doprinijela izvjesna konsolidacija domaćih javnih finansija, ali prije svega monetarna politika ključnih svjetskih centralnih banaka koja je donijela obilje novca na svjetsko tržište.
Stoga su lineralno poskupile sve državne dužničke hartije (pali prinosi), pa i domaće obveznice koje su samo godinu, dvije ranije donosile zaradu veću za nekoliko procentnih poena. Veoma teško je prognozirati do kada će tačno ovaj trend potrajati, ali će se postepeno mijenjati kako se budu oporavljale ključne svjetske privrede.
Američki Fed je već oprezno počeo podizanje kamata (decembar prošle godine), dok će za domaće ulagače još bitnija biti odluka Evropske centralne banke (ECB) koja će uslijediti tek kada bude na snazi opipljiviji oporavak evropskog ekonomskog bloka.
Ono što je takođe važno napomenuti za vlasnike obveznica duže ročnosti, u slučaju da se promjene tržišni uslovi nabolje, oni će svakako na sekundarnom tržištu moći unovčiti svoje papire koristeći blagodeti viših kamata.
Postupak ulaganja
Građani mogu postati vlasnici državnih dužničkih hartija na dva načina, a oba puta vode prema ovlašćenim tržišnim učesnicima (brokerima i ovlašćenim bankama).
Građani mogu učestvovati na primarnom tržištu kada država po prvi put prodaje dužničke hartije određene ročnosti, ili na sekundanom tržištu kada kupuju već emitovane državne papire.
Osim brokerske provizije koja zavisi od visine uloženih sredstava, investitori plaćaju i proviziju Beogradske berze (samo u slučaju sekundarnog trgovanja) i Centralnog registra hartija od vrednosti.
Za veće iznose, brokeri proviziju mahom naplaćuju u fiksnom iznosu što garantuje realnu zaradu neznatno nižu od bruto prinosa. Wise Broker