BEOGRAD, Saradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović kaže da je na rast inflacije uticao rast cijena proizvoda i usluga koji su pod kontrolom države.
On je ocjenio da će dosadašnje nerealne inflatorne projekcije uticati na “pad kredibiliteta kreatora ekonomske politike u očima privrednika”.
“Rastu potrošačkih cijena pogodovao je rast cijena proizvoda i usluga, koji su pod ingerencijom države i akcizna politika, koja je uslovljavala rast cijena – poput nafte, alkoholnih pića, cigareta, a takođe i nepostojanje strategije poljoprivrednog razvoja i adekvatne poljoprivredne politike”, rekao je Đogović.
On je naveo da tome treba dodati i “pasivnost državnih institucija u pogledu sankcionisanja kartelskog i monopolskog ponašanja, što je doprinijelo rastu cijena poljoprivredno prehrambenih proizvoda”.
Ovaj ekonomski analitičar smatra da će nerealne projekcije inflacije kreatora ekonomske politike uticati na “pad njihovog skromnog kredibiliteta u očima privrednika”.
“Privrednici, zato, prilikom projekcija svojih cijena za sljedeću godinu neće uvažavati zvanične projekcije inflacije, nego će se, jedan do dva procentna poena nadograditi na te projekcije”, rekao je Đogović.
On je kazao da se izvjesno može očekivati i to da se početkom naredne godine, nakon što se ‘odrmznu’ zarade i uspješne prodaje Telekoma, jedan dio sredstava prelije u tekuću potrošnju.
Đogović je naveo da će Narodna banka Srbije (NBS), imajući sve ovo u vidu, tokom sljedeće godine, naročito u prvom polugodištu, morati da vodi restriktivnu kreditno-monetarnu politiku, odnosno da poveća referentnu kamatnu stopu, ili stopu obavezne rezerve.
“U svakom slučaju, naredne godine inflacija bi trebalo da bude niža od projektovane za tu godinu”, rekao je on i podsjetio da je projektovana ciljana inflacija za 2011. godinu 4,5 plus minus 1,5 odsto.
Đogović je ocjenio da je neophodan “skladniji odnos fiskalne i monetarne politike, što do sada nije bio slučaj”. “NBS ne može mnogo postići, ukoliko ne postoji potpora vlade, u smislu manje javne potrošnje i rješavanja strukturnih problema”, kazao je Đogović i podsjetio na primjer povećanja cijena hrane, gdje su Narodnoj banci Srbije praktično bile ‘vezane ruke’, jer svojim raspoloživim instrumentima nije mogla da utiče na njihovo kretanje. Tanjug
