BANJALUKA, BiH ni nakon donošenja strožih propisa ne uspijeva da se izbori s problematikom nelegalnog točenja lož-ulja na benzinskim pumpama direktno u rezervoare vozila, koje je i dalje prisutno, potvrđeno je “Nezavisnim”.

Naime, pumpadžije na sve načine pokušavaju da izbjegnu poštovanje novih propisa, pa je čak otkriven i slučaj gdje je lož-ulje na jednoj benzinskoj pumpi u RS točeno iz auto-cisterne na koju je bio prikopčan takozvani pištolj za točenje.

Zbog tih i sličnih razloga, inspektori su u RS od sredine maja i početka primjene novog Pravilnika o uslovima za obavljanje trgovine na malo lož-uljem, pojačali kontrole i do sada je izrečeno više od 52.000 maraka kazni zbog kršenja tog pravilnika kojim je izričito zabranjeno točene lož-ulja iz pištolja na benzinskim stanicama, već iz posebnih rezevoara i dostavom na adresu kupca, uz vođenje pune evidencije.

Ono što je takođe indikativno je da su neke benzinske pumpe, nakon stupanja na snagu pravilnika i zabrane točenja lož-ulja na pumpama, ponovo vratile cijene lož-ulja na svoje toteme, na kojima ih ističu.

Inače, procjene pokazuju da je ukupno tržište lož-ulja u BiH prošle godine iznosilo 146.000 tona, što pokazuje da je gotovo tri puta veće od tržišta Srbije.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da te procjene pokazuju da više od 100.000 tona lož-ulja završi u rezervoarima automobila, zbog čega štetu trpe državni budžet i krajnji potrošači.

Za osam mjeseci ove godine tržište lož-ulja BiH iznosi 85.000 tona i opet većina tog derivata završi u rezervoarima automobila, kamiona ili drugih radnih mašina.

Ako se uzme u obzir da u cijenu lož-ulja, čije je točenje u vozila zakonom zabranjeno, nije ukalkulisana akciza za autoputeve od 0,15 KM i za puteve 0,10 KM, a imajući u vidu da većina prodatog lož-ulja na pumpama završi u rezervoarima vozila, lako se dolazi do računice da je BiH samo za osam mjeseci ove godine izgubila više od 21 milion maraka.

Treba reći i da malverzacije lož-uljem dovode do pojave nerealno niskih cijena dizel goriva na pojedinim benzinskim stanicama, što nanosi veliku štetu kompanijama koje dosljedno sprovode politiku očuvanja kvaliteta derivata koje realizuju i koji su posvećeni ispunjavanju zakonskih odredaba i utvrđenih standarda.

Uz sve ovo, treba reći da je nakon uvođenja novog pravilnika koji reguliše ovu oblast na teritoriji RS, došlo do značajnog rasta uvoza lož-ulja ekstra lakog na teritoriji FBiH. Vodeći se logikom, lako je zaključiti da potrebe za lož-uljem u FBiH nisu mogle porasti za duplo u toku jedne godine, pa se nameće zaključak da lož-ulje vjerovatno kroz tržište FBiH dolazi u RS, čime budžet RS gubi i onih 0,30 KM po litru akcize.

Sve ovo potvrđuju i podaci do kojih smo došli, a prema kojima je uvoz lož-ulja ekstra lakog za prvih devet mjeseci prošle godine, do uvođenja pravilnika, iznosio 27.213 tona i većinom je završavao na tržištu FBiH.

Međutim, uvoz lož-ulja ekstra lakog za prvih devet mjeseci ove godine, nakon uvođenja pravilnika, iznosi 42.255 tona, što je rast od 56 odsto. Iz Inspektorata RS su rekli da je od 17. maja ove godine, kada je stupio na snagu ovaj pravilnik, izvršeno 179 kontrola i da je kod manjeg broja subjekata uvidom u dokumentaciju utvrđeno da su količine lož-ulja kojima su raspolagali sa danom stupanja na snagu pravilnika, prometovane i nakon toga, čime je počinjen prekršaj.

“U jednom slučaju u toku inspekcijske kontrole koja je izvršena na benzinskoj stanici u kasnim večernjim satima zatečena je cisterna u kojoj se nalazilo lož-ulje, a na koju je direktno bio priključen pištolj za istakanje, zbog čega postoji osnovana sumnja da je subjekt točio lož-ulje u rezervoare automobila, te je isti novčano kažnjen”, naveli su iz Inspektorata RS i dodali da su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od preko 52.000 KM.

Takođe, dodaju da je u proteklom periodu republička tehnička inspekcija uz asistenciju pripadnika MUP-a vršila kontrolu automobila, a u smislu provjere goriva koje se nalazi u rezervoaru.

Kažu da je u toku kontrole zaustavljeno oko 50 automobila, gdje je u dva slučaja utvrđeno da se u rezervoaru vozila nalazi lož-ulje, te će inspekcija u ovom slučaju preduzeti prekršajne mjere prema vlasnicima vozila.

Prema njihovim riječima, s obzirom na to da u distriktu Brčko trgovina lož-uljem nije regulisana na način kako je to definisano u RS, takva situacija ostavlja prostora za zloupotrebe.

“S obzirom na to da su u toku izmjene Zakona o akcizama, nadamo se da će na taj način ovo pitanje biti riješeno na teritoriji cijele BiH”, rekli su iz Inspektorata RS.

Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola” Banjaluka, rekao je da je najblaže rečeno šokiran saznanjem da je neko pokazao toliku količinu drskosti i točio lož-ulje u automobile na benzinskoj pumpi, i to tako što je nakačio pištolj na auto-cisternu.

“Ja sam kasnio s uplatom poreza dva dana, pošto se razboljela žena koja to radi, i odmah mi je došla opomena. Dakle, nije tačno da država nema mehanizme. A zašto se nekim ljudima gleda kroz prste ja ne znam. Na taj način uništavaju nas koji radimo lojalno”, smatra Bajić.

Dodao je da sve to vodi u potpuno urušavanje ionako krhkog ekonomskog sistema. Istakao je da je sada i više nego očigledno da bi trebalo izjednačiti namete na lož-ulje i ostale derivate, a da onaj ko dokaže da je to lož-ulje potrošio u industriji ili za grijanje, bude oslobođen tog nameta ili da ima neku refundaciju.

“Jer očigledno je da se ovim zabranama ne postiže pravi efekat. Uz to, i Brčko distrikti treba regulisati trgovinu lož-uljem”, rekao je Bajić.

FBiH zasad ne planira mijenjati propise

U FBiH zasad nema promjene propisa kojima će se prodaja lož-ulja potpuno izbaciti sa benzinskih stanica, mada neki od sagovornika smatraju da nije ni do sada trebalo da bude mjesto na benzinskim pumpama gdje se toči lož-ulje.

U Ministarstvu trgovine FBiH i Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH napominju da je nizom propisa regulisano pitanje prodaje lož-ulja i ističu da je prodaja ovog derivata za upotrebu u motornim vozilima zabranjena.

“Postoji Pravilnik o minimalnoj tehničkoj opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine, a koji je podzakonski akt Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH.

U tom pravilniku je navedeno da se prodaja lož-ulja vrši na izdvojenom mjestu na benzinskoj pumpi, ili iz samostalnih posebnih skladišta ili direktnom isporukom potrošaču u skladu s posebnim propisom. Dakle, nije tamo gdje je niz automata na benzinskoj pumpi. Ne smije se koristiti za auta”, pojašnjavaju u Ministarstvu trgovine FBiH.

Dodaju da kontrole vrše nadležne inspekcije, odnosno tržišna, te inspekcije Porezne uprave FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH, kazne se kreću od 3.000 KM do 15.000 KM za trgovca, ali ako ne ispunjava minimalne tehničke uslove, odnosno ne izdvoji prodaju lož-ulja na benzinskoj stanici. M.R.S. Nezavisne novine