SARAJEVO, BiH gubi stotine miliona maraka zbog uvoza robe posredno, preko trećih zemalja, što ukazuje na slabost domaće trgovine i nedostatak jakih uvoznika, upozoravaju iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Mada pouzdanih podataka o gubicima zbog posrednog uvoza nema, statistika o razmjeni s pojedinim zemljama pokazuje velike razlike između uvoza proizvoda po porijeklu i po zemlji trgovine.
Na primjer, iz Kine prošle godine BiH je direktno uvezla robu u vrijednosti 222 miliona KM, a preko posrednika 650 miliona KM. Direktan uvoz iz Slovenije iznosio je 780 miliona KM, dok je posredno dosegao 1,3 milijarde KM. Veliku disproporciju imamo u razmjeni sa Rusijom, odakle je uvezeno robe direktno u vrijednosti 156 miliona KM, a indirektno 1,2 milijarde KM.
I dok je uvoz nekih proizvoda, poput nafte ili plina, logičan preko trećih zemalja, ima mnogo artikala koje nepotrebno za BiH uvoze drugi.
“Obavljanje trgovine preko posrednika poskupljuje proizvode, što se negativno odražava na potrošače i privredu. Na ovaj način značajne količine novca odlijevaju se iz zemlje”, kaže Igor Gavran, projekt menadžer u STK BiH.
Stručnjaci ističu da zemlje-posrednici prisvajaju posredničke marže koje su znatno veće nego kad se trgovina obavlja direktno. Osim toga, ovakva trgovina otvara mogućnost zloupotreba jer cijene mogu neopravdano rasti.
‘Veliki posredni uvoz prisutan je zato što nemamo razvijene uvoznike, a ni postojeći manji uvoznici ne povezuju se da bi bili konkurentniji u nabavkama”, ističe Gavran.
Takođe, značajnu ulogu u posrednoj trgovini, uglavnom kod potrošačkih dobara, imaju trgovački lanci u stranom vlasništvu koji preko svojih centrala obavljaju nabavke, dok su domaći lanci nejaki da im u tom pogledu konkurišu. Slična situacija je i sa robom multinacionalnih kompanija koje svoje centre za distribuciju za region najčešće smještaju izvan BiH.
“To se dešava stoga što je naše tržište premalo, ali i zato što nemamo razvijenu infrastrukturu”, konstatuje Gavran i dodaje da je jedan od važnih uslova za direktni uvoz i postojanje odgovarajuće luke.
Na drugoj strani, nade da će BiH biti regionalni centar preko kojeg će se usmjeravati roba sa Bliskog istoka za evropska tržišta nisu se ostvarile.
Ipak, u protekle dvije godine zabilježili smo veliko poboljšanje u trgovini s Turskom, odakle je uvoz ranijih godina velikim dijelom obavljan preko posrednika, dok se sada odvija direktno, a što je rezultat primjene sporazuma o slobodnoj trgovini.
Međutim, zemlje u okruženju još kupe kajmak na naš račun, a o čemu govori podatak da je pokrivenost uvoza izvozom robe porijeklom s tržišta u okviru regionalne zone slobodne trgovine CEFTA (73,2 odsto) znatno viša od one ostvarene u ukupnoj trgovini (60,4 odsto). Nezavisne novine
Druge države profitiraju na slabosti bh. trgovine
