BEOGRAD, Prilikom pripreme plana prihoda i rashoda državne kase za ovu godinu Vlada, kako za „Novosti“ kaže ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović, apsolutno nije računala na bilo kakve privatizacione prihode, pa ni one od prodaje dijela akcija „Telekoma Srbije“.
– Budžet je planiran bez prihoda od privatizacije, što se jasno vidi ako se pogleda način finansiranja deficita – ističe ministarka Dragutinović. – Prije svega, za pokriće projektovanog minusa koristiće se sredstva koja su ranije povučena, a nisu potrošena, zatim, emisija trezorskih zapisa, kao i krediti međunarodnih finansijskih institucija i poslovnih banaka.
U Zakonu o budžetu, naglašava ministarka finansija, postoji, ipak, član koji omogućava da se, ukoliko dođe do prodaje „Telekoma“ ili bilo koje druge privatizacije, za taj iznos može smanjiti kreditno zaduženje.
– Taj član zakona je eksplicitan i moguće je za svaki dopunski prihod države umanjiti planirano kreditno zaduživanje – kaže ministarka Dragutinović.
Inače, država je planirala da u ovoj godini ostvari oko 2,2 milijarde evra privatizacionih prihoda. Taj novac će, prema dogovoru, završiti na računu Vlade Srbije, odnosno u budžetu. Razlog za ovakvu odluku, bar prema onome što se nezvanično može čuti u Nemanjinoj 11, nije u želji da se sve odmah potroši, već činjenica da je tako najlakše kontrolisati odliv pristiglog novca.
– Još nije postignuta nikakva saglasnost gdje bi se tačno novac od prodaje akcija „Telekoma“ mogao utrošiti – tvrde, za „Novosti“, u Vladi Srbije. – Najbliže je rješenje ono po kome bi se potrošio za plaćanje starih dugova, ali u igri su i formiranje posebnog fonda za gradnju infrastrukture, stvaranje Razvojne banke, uplata dokapitalizacije za Komercijalnu banku.
Zasada se, za pokriće 4,1 odsto bruto društvenog proizvoda državnog minusa, što u novcu iznosi oko 120 milijardi dinara, Trezor ponajviše zadužio izdavanjem hartija od vrijednosti. Njih je u toku decembra prošle i januara ove godine emitovano u vrijednosti od skoro 100 milijardi dinara.
Kako kažu u Upravi za javni dug, koja radi pri Ministarstvu finansija, zasada je upravo izdavanje obveznica najjednostavniji i najjeftiniji način zaduženja… Na evro-obveznice sa najdužim rokom naplate (15 godina) kamata iznosi 5,85 odsto. Poređenja radi, jedan od kredita koje je Srbija uzela prošle godine je sa kamatnom stopom euribor plus 5,3 odsto, što je značajno skuplje od sredstava prikupljenih izdavanjem zapisa.
Uplata tek na jesen
Ukoliko se, kako saznajemo, na tender za prodaju većinskog paketa akcija „Telekoma“ javi više od dvije kompanije, početkom aprila biće organizovana javna aukcija na kojoj će minimalna cijena za zajednički paket dionica države i OTE-a biti 1,4 milijarde evra. – Ukoliko se ta cijena postigne, budući vlasnik većinskog paketa „Telekoma“ moraće da okonča postupak dobijanja saglasnosti antimonopolskih komisija u zemljama regiona u kojima naš nacionalni teleoperater ima vlasništvo. To će vjerovatno potrajati nekoliko mjeseci, a procedura predviđa da se novac uplati tek kada novi vlasnik pribavi sve potrebne papire – objašnjavaju u Vladi Srbije. Novosti
