BEOGRAD, Građani ne moraju da strahuju od novih nestašica i prehrambenih kriza. Činimo sve da hrane bude dovoljno i da poljoprivrednike niko ne ucjenjuje. I u toj borbi smo spremni da ”zaratimo” sa svim kartelima koji pokušavaju da diktiraju cijene i izazivaju vještačke nestašice.
Ovo u intervjuu za ”Novosti” poručuje ministar poljoprivrede Saša Dragin, a na pitanje da li su opravdane kritike da i sam snosi dio odgovornosti za ”mliječnu krizu”, kaže:
– Ne. Pravih razloga za krizu nema i nju su izazvali isključivo monopolisti. Prerađivački sektor mora da shvati da, ako su dvije godine kupovali poljoprivredne proizvode po smiješno niskim cijenama i zaradili duplo više nego što su planirali, sada moraju da podijele rizik poslovanja sa građanima i poljoprivrednicima.
* Da li dogovor koji ste postigli sa proizvođačima mlijeka znači da je kriza snabdjevenosti gotova?
– Očekujem da tržište bude normalizovano u oktobru. Od direktora ”Imleka” Slobodana Petrovića dobili smo uvjeravanje da će oni povući količine namjenjene izvozu i plasirati ih na domaće tržište. Takođe, dogovorili smo se da se cijene ubuduće usaglašavaju i sa ostalim otkupljivačima mlijeka, tako da farmeri koji predaju svoje mlijeko ”Imleku” neće imati probleme.
* A šta će Ministarstvo uraditi?
– Sva sredstva koja budu raspoloživa, a videćemo koliko će to tačno biti, upotrebićemo za podsticanje mljekarske proizvodnje. Nadamo se da ćemo za to rebalansom budžeta dobiti oko 1,2 milijarde dinara. Za to imamo podršku premijera, nadamo se da ćemo je dobiti i od ministarstava ekonomije i finansija.
* Da li je sve ovo moglo i ranije da se dogovori i izbjegnu nestašice?
– Očigledno nije. Bitno je da su se poljoprivredni proizvođači po prvi put ujedinili sa jasno definisanim zahtjevom prema prerađivačima da više ne pristaju da se otkupna cijena spušta ispod svakog nivoa.
* I šta građanima garantuje da neće biti repriza prehrambenih kriza? Šta Ministarstvo čini da se ovakve situacije ubuduće spriječe i da se obezbijedi normalno funkcionisanje tržišta?
– Ove godine su subvencije poljoprivrednicima isplaćene još 15. jula, ranije nego ikad, i ta dodatna sredstva su im omogućila da zauzmu bolju poziciju za pregovore sa otkupljivačima. Bitno je i da se za sljedeću godinu izborimo za dovoljno veliki budžet da bi sredstva mogla da budu raspoređena širem krugu proizvođača.
* Prijeti li nam nestašica još neke osnovne životne namirnice?
– Ne!
* Koliko su opravdani strahovi da zbog nepostojanja ograničenja količina žitarica koje mogu da se izvoze neće ostati dovoljno za domaće potrebe?
– Ove godine je posijano skoro pola miliona hektara, sa prosječnim rodom od 3,5 tona. Znači, ukupan rod je oko 1,5 miliona tona žita, kolike su i potrebe Srbije. Međutim, prelazne zalihe su oko 500.000 tona, one su rekordne i to može da ide u izvoz.
* Tvrdite da postoje karteli koji diktiraju cijene, kako im stati na put i spriječiti ih da ucjenjuju proizvođače?
– Država čvrsto stoji na stavu da građani moraju biti zaštićeni od svih oblika monopola, kartela i čini sve da obezbijedi dovoljne količine osnovnih namirnica. Drago mi je što je poslije mjesec i po dana borbe, Vlada stala iza Ministarstva poljoprivrede i što se ovom problemu nazire kraj.
* Da li ste sumirali posljedice suša i poplava?
– I pored toga što je bila izuzetno meteorološki nepovoljna godina, prosječan prinos pšenice nije ispod višegodišnjeg prosjeka, što je veoma bitno. Rod kukuruza će biti rekordan, sa sedam tona po hektaru.
* Kako će država pomoći pogođenim područjima?
– Pozdravljamo odluku da se protivgradna zaštita prebaci u MUP iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, koji je pravio velike propuste u ovom važnom poslu. Ministarstvo pomaže na više načina: subvencionišemo osiguranje poljoprivrednih usjeva od vremenskih nepogoda sa 40 odsto, a u opštinama gdje je proglašena elementarna nepogoda, ratari ove godine neće morati da plate zakup državnog zemljišta, niti poljoprivredni doprinos.
* Sa kakvim rezultatima će srpska poljoprivreda završiti ovu godinu?
– Ovu godinu obilježiće najveći uspjeh srpske poljoprivrede kada je riječ o izvozu i rastu proizvodnje. Oni su u prvih šest mjeseci za 25 odsto veći u odnosu za 2009, koja je bila rekordna sa dvije milijarde evra dolara izvoza i 650 miliona dolara suficita. Mi smo jedina zemlja u cijelom okruženju koja ima suficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda sa svijetom.
Selo je prvo izašlo iz krize
* Znači li da je agrar prva grana srpske privrede koja je izašla iz krize?
– Da. Mi smo čak i tokom 2009, u vrijeme najdublje krize, bili jedina grana koja je bilježila rast, i to od dva odsto. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba