NJUJORK, Došlo je vrijeme da se kada se balon zlata izduvava kao i sve ostale cijene koje su skakale van osnovnih pravila o ponudi i potražnji.
Ako se mnoge visokozadužene zemlje, koje imaju velike zalihe zlata, odluče da ga prodaju kako bi smanjile svoj javni dug, to će dodatno oboriti cijenu zlata, koja je sada za skoro 30 odsto niža nego na vrhuncu, 2011. godine.
Svi skokovi cijena zlata u posljednjih nekoliko godina, od 800 dolara za uncu početkom 2009. do više od 1.900 dolara u jesen 2011, imali su obilježje prenaduvanog balona, kaže nobelovac Nurijel Rubini poznatiji kao Doktor Propast.
Rubini govori da su poklonici zlata koji su kombinacija paranoičnih investitora i onih čiji su politički ciljevi zasnovani na strahu, bili veoma srećni kada su predviđali da će cijena zlata ići naviše, do čak 5.000 dolara za nekoliko godina. Cijene su od tada uglavnom padale.
U aprilu se zlato prodavalo za oko 1.300 dolara po unci, a cijena je i dalje ispod 1.400 dolara, što je skoro 30 odsto manje nego na vrhuncu 2011.
Ima mnogo razloga zašto je balon pukao i zašto će se cijene zlata vjerovatno kretati nadolje ka nivou od 1.000 dolara do 2015.
Prvo, cijena zlata ima tendenciju naglog rasta kada se pojave opasnosti u globalnoj ekonomiji.
Drugo, zlato je najbolje kada postoji rizik od visoke inflacije, odnosno kada raste popularnost zlata kao vrijednosti koja se čuva.
Treće, za razliku od drugih firmi aktive, zlato ne obezbjeđuje prihod.
Četvrto, cijena zlata je naglo skočila kada su zbog monetarnog popuštanja realne kamatne stope postale negativne, niže od inflacije.
Peto, neki tvrde da je visoka zaduženost vlada gurala investitore ka zlatu pošto su državne obveznice postale riskantnije.
Šesto, neki ekstremni politički konzervativci, naročito u SAD, forsirali su zlato toliko da je to postalo kontraproduktivno.
Rubini zaključuje da cijena zlata može privremeno da poraste u sledećih nekoliko godina, ali će biti veoma nestabilna sa tendencijom opadanja kako se globalna privreda oporavlja. Zlatna groznica je gotova. B92
