BEOGRAD, Glavni ekonomista Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj /EBRD/ i specijalni savjetnik predsjednika EBRD-a Erik Berglof izjavio je da postoji određeni osjećaj da je dotaknuto dno krize, ali da će oporavak tokom sledeće decenije biti spor i dug.
“Istočna Evropa vjerovatno neće bilježiti tako visok ekonomski rast kakav je imala prije krize. Kapital koji će stizati u region biće skuplji, a mogu se očekivati i dalja kreditna smanjivanja”, ocijenio je Berglof.
On je dodao da u međuvremenu predstoji još mnogo neizvjesnosti i u narednih tri do pet godina biće jasnije u kom pravcu se kreće svijet.
Berglof je za beogradsku “Politiku” rekao da za sada niko ne zna kako će se društvene zajednice nositi sa rastućim brojem nezaposlenih, da li će kriza uticati na modele migracija stanovništva…
“Već smo bili svjedoci nekih društvenih nemira u istočnoj Evropi. Ali, ipak, kada se bolje razmotre ti specifični slučajevi, ponekad uzroci nemira leže najprije u nesposobnosti vlada da podjele punu informaciju o onome što se dešava. Mnogi lideri nisu bili otvoreni, jasni i iskreni o krizi. Ljudi se neki put osjećaju kao da su prevareni kada je riječ o silini krize”, rekao je Berglof.
Prema njegovim riječima, rast nezaposlenosti mogao bi da izazove veliki pritisak na budžete pogođenih zemalja, da izazove sukob između onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju, da podstakne političke nemire, da izazove moguće obaranje vlada…
On je dodao da dugoročno gledano, istočna Evropa treba ekonomski da raste brže od zapadne Evrope.
“Za sada ne znamo tačno koji će model kapitalizma pri tome usvojiti, ali to je sporedno u odnosu na korak naprijed ka boljem životnom standardu, političkim i finansijskim integracijama”, zaključio je Berglof
