LONDON, Poslovanje na svjetskim robnim berzama juče je u znaku pada cijena zlata u najvećoj mjeri za posljednje dvije sedmice, jer je zbog jačeg dolara oslabilo interesovanje za taj plemeniti metal kao alternativnu investiciju. Zlato za isporuku odmah na berzi u Londonu opalo je za 10,84 dolara ili 1,2 odsto na 914,46 dolara za finu uncu (31 gram), što je najobimniji pad od 1. aprila. Protekle sedmice cijena zlata je porasla za 1,3 procenta.
Jučerašnje popuštanje zlata je direktna posljedica jačanja kursa dolara prema evru, jenu i australijskom imenjaku, poslije upozoprenja ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih zemalja da kolebljivo kretanje deviznih kurseva prijeti da ugrozi globalnu ekonomiju.
“Žuti” metal je pojeftinio i zbog toga što je pad akcija na svjetskim berzama naveo investitore da dođu do gotovine prodajom plemenitih metala, ocjenili su analitičari.
Dosadašnji uspon cijena zlata bio je posljedica očekivanog pada isporuka, prije svega u Kini, koja je najveći proizvođač zlata u svijetu.
Druga po veličini kineska kompanija za eksploataciju zlata “Sino gold majning” je procjenila da će njena ovogodišnja proizvodnja biti smanjena na 150.000-160.000 unci, prema februarskoj prognozi od 170.000-190.000 unci.
Prema procjeni londonske istraživačke firme GFSM, cijena zlata bi tokom godine mogla da dostigne 1.200 dolara po unci, premašujući dosadašnji rekord, jer investitori traže “zaštitu” od previranja na tržištu kredita i od inflacije, a rudničke kompanije ne uspjevaju da održe korak s tražnjom “žutog” metala.
Još jedan plemeniti metal, platina, prema prognozi banke “Sitigurup”, ove godine bi mogao da poskupi 18 odsto na 2.005 dolara po unci, prije svega kao posljedica nedovoljne raspoložive količine na tržištu i dobre tražnje koja će se nastaviti zbog novih, strožih standarda u emisiji štetnih gasova.
Platina se u velikoj mjeri koristi u izradi katalizatora za prečišćavanje izduvnih gasova iz vozila i za proizvodnju nakita, čija tražnja u Kini ne jenjava, ukazuju analitičari.