LONDON – Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla u prvoj sedmici nove godine, ali kurs američke valute prema euru i drugim valutama znatno je oscilirao, u zavisnosti od privrednih pokazatelja.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 103,88 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,5 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,0645 dolara.
Kurs dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 0,7 odsto, na 132,10 jena.
Dolar je prema košarici valuta ojačao i u prvoj sedmici nove godine, nakon što je lani njegova vrijednost porasla oko 8 odsto.
Dolar je lani ojačao jer je američka centralna banka prednjačila po povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju, koja je polovicom godine dosegnula najviše nivoe u 40 godina.
Fed je lani povećao kamate za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 odsto, što je njihov najviši nivo u posljednjih 15 godina.
Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.
Fed će i u 2023. godini povećavati kamate, no pitanje je za koliko.
Evropska središnja banka (ECB) lani je, pak, povećala kamate za ukupno 2,5 postotnih bodova.
To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama vodila vrlo poticajnu monetarnu politiku. Centralna banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.
Premda su i američka i europska centralna banka znatno povećale kamate, dolar je ojačao prema euru jer se smatra da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike, s obzirom da je američko gospodarstvo ipak u boljoj situaciji od europskog, kojemu prijeti recesija zbog energetske krize.
U takvim okolnostima prošloga je sedmice kurs dolara znatno oscilirao, ovisno o privrednim pokazateljima.
Ako su podaci pokazivali da američka privreda i dalje raste iznad očekivanja, dolar bi ojačao jer je to na tržištu podržalo nagađanja da će Fed možda povećati kamate i više nego što se očekuje.
I obrnuto. Tako je dolar osjetno pao u petak, kada je objavljeno da je u decembru broj zaposlenih u SAD-u povećan za 223.000, nešto više nego što se očekivalo. No, plate su porasle 0,3 odsto na mjesečnom nivou, manje nego što se očekivalo.
Uz to, objavljeno je da su aktivnosti u uslužnom sektoru u decembru pale po prvi put nakon više od dvije i po godine.
Zbog usporavanja rasta plata, a time i inflacijskih pritisaka, na tržištu je prevladalo mišljenje da bi na kraju ciklusa povećanja kamate mogle biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju.
Evro je, pak, oslabio jer su sva posljednja izvješća pokazala da posljednjih mjeseci popuštaju inflacijski pritisci u eurozoni i najvećim gospodarstvima tog bloka, Njemačkoj i Francuskoj.
A to bi moglo navesti Europsku središnju banku da uspori tempo povećanja kamatnih stopa, pa se evro našao pod pritiskom.
Još je više dolar prošloga tjedna ojačao prema jenu, što je posljedica vrlo popustljive monetarne politike, koju japanska centralna banka vodi godinama kako bi podržala gospodarstvo. SEEbiz