BEOGRAD, Ove godine dinar se dobro drži. Vrijednost dinara prema evru bila je između 121 i 122 dinara. Međutim, ovih dana dinar je krenuo silaznom putanjom.
U ponedjeljak je za jedan evro trebalo 123,27 dinara. Krivce ovoga puta ne treba tražiti samo na domaćem terenu već i u međunarodnim finansijskim vodama.
Dolar već duže bilježi pad, a očekuje se da američke Federalne rezerve to zaustave. To je putem tržišta hartija od vrijednosti posredno uticalo na klizanje dinara.
Finansijski stručnjak Nenad Gujaničić smatra da je, osim toga, na sve uticalo i to što su kamate na domaće državne hartije od vrijednosti sada znatno niže nego prije nekoliko godina, ali i da promjene u vrijednosti dinara nisu dramatične, što ne znači da ne može doći do daljeg slabljenja.
Dok su kamate američkih Fedralnih rezervi padale, svjetski finansijski investitori kupovali su hartije od vrijednosti u onim zemljama gdje su kamate više.
Ovih dana, kada iz FED-a stiže signal da će kamate ostati iste pa i rasti, jasno je da će i ulagači ići tamo gdje su uslovi povoljniji, odnosno u SAD jer se očekuje i rast dolara.
Zato su kupci srpskih državnih hartija od vrijednosti počeli da prodaju trezorske zapise. Kada dođu do većih suma dinara, odmah žure da taj novac pretvore u evre.
S obzirom na to da je tržište Srbije plitko, to se odmah odrazilo i na vrijednost domaće valute.
Gujaničić kaže da te promene još nisu dobile zabrinjavajuće razmjere:
– Da je došlo do prodaje naših papira većeg obima, sigurno bi bilo i većih promena na kursnoj listi, odnosno evro bi već vredeo 125 pa i 127 dinara – navodi on.
Cijena za domaće hartije od vrijednosti je pala na prinos od jedan odsto, a prije nekokoliko godina je bio tri do četiri procenta godišnje. To se još više vidi kod domaćih evroobveznica koje se prodaju na stranim tržištima. Prije nekoliko godina kamata je bila 7,5 odsto, a pala je na svega jedan odsto u prethodnoj ponudi. Zato invesititori idu ka tržištima gdje su kamate veće.
Poznato je da Srbija ne može uticati na događaje na svjetskim finasijskim tržištima. A kako može da se brani od negativnih uticaja iz svijeta, poput ovih događanja vezanih za dolar i politiku FED-a?
Gujaničić objašnjava da su najbolja brana za sve zemlje, pa i za Srbiju, stabilne javne finansije i jaka ekonomija. Takve promjene mnogo manje će osjetiti zemlje koje imaju te performanse, poput Njemačke, recimo.
Što se tiče dinara, ostaje da se vidi kakvu sudbinu kroje s druge strane Atlantika. Dinar je ove godine bio stabilan za ovdašnje prilike. Do sada je na godišnjem nivou prema evru oslabio 2,3 odsto. A sutra… vidjećemo kakve ća kamate odrediti FED, kao i kako će na to reagovati u Srbiji na domaćem terenu za prinose na hartije koje se emituju.
Na međubankarskom deviznom tržištu Srbije Narodna banka Srbije je ove godine prodala 780 miliona evra a kupila 20 miliona. A sve to da ne bi došlo do većih oscilacija kod dinara. Ova valuta je najjača bila 4. januara – 121,51 za evro. Najnižu vrijednost do sada zabilježio je 25. februara – 123,52 dinara. Dnevnik
