NOVI SAD, Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić, ambsador Srbije u Zagrebu Radivoj Cvjetićanin i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac podržali su inicijativu o osnivanju banke srpske zajednice u Hrvatskoj.
Pokrajinski sekretarijat za informacije saopštio je da su Cvjetićanin, Pajtić i Pupovac na sinoćnjem sastanku u Novom Sadu istakli da je osnivanje prve srpske banke u Hrvatskoj poslije Drugog svjetskog rata projekat razvojnog karaktera.
“Vojvođanska vlada finasijski će pomoći kupovinu bankarskog softvera u iznosu od 45.000 evra, što je, prema hrvatskim propisima, jedan od uslova osnivanja takve poslovne banke”, rekao je Bojan Pajtić.
On je dodao da se osnivanjem ove banke izbjeglicama iz Hrvatske, kojih u Vojvodini živi veliki broj, želi obezbijediti egzistencijalna sigurnost neophodna za povratak.
Cvjetićanin i Pupovac naveli su da će srpska banka u Hrvatskoj Srbima garantovati kreditnu sigurnost za pokretanje privatnog biznisa, zatim novac za prekvalifikacije, kao i obezbjeđivanje stipendija za školovanje i obrazovanje potrebnih struka.
Srpsko narodno vijeće, Štedno-kreditna zadruga “Privrednik” i Srpsko privredno društvo “Privrednik” u Hrvatskoj svojevremeno su pokrenuli inicijativu da se sadašnje štedno-kreditne zadruge u toj državi transformišu u banku srpske zajednice.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
To bi se radilo o novom institutu “Štedna Banka” gdje će se većina Štedno-kreditnih zadruga u Hrvatskoj pokušati preoblikovati u Štednu banku (oko 50tak njih).
Ocjenjivanje dokumentacije od strane HNBa pri dobivanju licence će biti rigorozno za sve. Procjene su da će ih samo 4-5 najvećih ŠKZ-a dobiti licencu za Štedne banke, djelom zbog neispunjavanja uvjeta a djelom zbog lobija velikih banaka koje ne žele da im tržište preuzme fleksibilna mala konkurencija.
Ovo će biti zanimljivo, da li će se HNBova direkcija za licenciranje usuditi odbiti zahtjev ŠKZa PRIVREDNIK ukoliko se ista ne uskladi sa izmjenama zakona o bankama što je jako teško i skupo za sve Štedno kreditne zadruge.
Jer postoji realna mogućnost da se nedobivanje licence za štednu banku pokuša opravdati kao birokratski napad na srpsku zajednicu u Hrvatskoj.