VAŠINGTON , Uspješno okončanje takozvane Doha runde pregovora o svjetskoj trgovini moglo bi dati podsticaj globalnoj ekonomiji vrijedan 300 do 700 milijardi dolara godišnje, pokazala je studija sačinjena u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju u Vašingtonu.
Kašnjenje u okončanju runde, u okviru koje pregovori traju već osmu godinu, nagnalo je dvojicu vodećih ekonomista Instituta, Garija Klajda Hufbauera i Džefa Skota, da ispitaju potencijalne koristi od postizanja sporazuma o svjetskoj trgovini.
Oni su izračunali da bi povećanje globalnog izvoza kao rezultat takvog sporazuma moglo da dostigne između 180 i 520 milijardi dolara godišnje, u zavisnosti od toga koliko bi sveobuhvatan sporazum bio.
“Potencijalni dobitak za bruto domaći proizvod (BDP) bio bi značajan – između 300 i 700 milijardi dolara godišnje, i to pravično raspodijeljenih među razvijenim i zemljama u razvoju”, naveli su oni.
Svjetski lideri više puta su pozvali da se pregovori, otpočeti 2001. u glavnom gradu Katara i namijenjeni pomoći siromašnim zemljama da ekonomski napreduju preko trgovine, uspješno zaključe sljedeće godine.
Ministri trgovine zemalja najviše uključenih u pregovore sastaće se početkom septembra u Nju Delhiju u pokušaju da pokrenu s mrtve tačke dijalog, koji je doživio kolaps u julu prošle godine, prije svega zbog razlika između SAD i velikih zemalja u naglom razvoju, u vezi sa subvencijama u poljoprivredi i tarifa na uvoz industrijske robe.
Veoma je teško izračunati u brojkama kolika bi dobit bila od ugovora o svjetskoj trgovini, jer ima mnogo varijabilnih faktora koji na to utiču, pa se i procjene drastično razlikuju, a neki skeptičniji ekonomisti čak smatraju da će koristi biti male, prije svega upravo za zemlje u razvoju.
Generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO), pod čijim se okriljem pregovori vode, Paskal Lami je procijenio koristi po globalnu ekonomiju na 130 milijardi dolara.
Ekonomisti Instituta “Peterson” došli su do značajno veće cifre jer su u obzir uzeli i potencijalne koristi po izvoz i uvoz ukidanja pomenutih tarifa i subvencija i mnoge druge stavke o kojima dogovor još nije postignut.
Predloženi dogovori o poljoprivrednim proizvodima i industrijskoj robi povećali bi, na primjer, svjetski izvoz za 65 milijardi dolara godišnje, povećavajući i vrijednosti svjetskog BDP-a za 100 milijardi dolara.
“Razlog zbog kojeg je pozitivan uticaj na BDP tako veliki je što i uvoz i izvoz doprinose ekonomskoj efikasnosti i rastu prihoda, pa je korist od dvostrane trgovine više nego dvostruko veća od dobiti samog izvoza”, napomenuli su oni.