KRAGUJEVAC, Gotovo je izvjesno da će država Srbija i Grupacija Fijat-Krajsler automobili potpisati novi ugovor. To bi značilo nastavak desetogodišnje saradnje u zajedničkoj fabrici automobila u Kragujevcu, u kojoj FCA ima 67, a srpska strana 33 odsto udjela.
Poslje petnaestodnevne totalne obustave rada u julu, i tronedjeljnog kolektivnog godišnjeg odmora u avgustu, proizvodnja u kompaniji Fijat-Krajsler automobili Srbija nastavljena je 21. avgusta.
Sa proizvodnih linija i montažnih traka ponovo silazi 450 gotovih automobila dnevno, koliko se proizvede u dvije smjene. Treća je, kao što je poznato, ukinuta u junu prošle godine, kada je u FCA Srbija otpušteno oko 1.000, a u kooperantskim firmama još nekoliko stotina radnika.
Do kolektivnog godišnjeg odmora u FCA Srbija proizvedeno je, prema slobodnoj procijeni, oko 45.000 automobila, dok bi do kraja godine iz fabričkih pogona trebalo da izađe još četrdesetak hiljada vozila svih verzija modela “fijat 500L”.
U kragujevačkoj fabrici automobila tek sada se, reklo bi se realno, sagledavaju uzroci i posljedice petnaestodnevnog štrajka, kada nije proizveden ni jedan jedini automobil. Gotovo unisona procjena ne samo većine zaposlenih u toj fabrici, već i stručne javnosti jeste da je, zahvaljujući neodgovornosti rukovodstva fabričkog Samostalnog sindikata koje je, kao i lani prilikom otpuštanja prekobrojnih više bilo na strani menadžmenta kompanije i države nego zaposlenih, propuštena istorijska šansa da se zaposleni u jednoj inostranoj firmi izbore za značajnije povećanje plata i bolje uslove rada. To bi, kako se procjenjuje, s obzirom na značaj Fijata u domaćoj privredi, najvjerovatnije bio primjer za kojim bi se poveli i drugi obespravljeni srpski trudbenici.
Ako je za utjehu, u dijelu stručne javnosti provejava mišljenje da su radnici FCA Srbija izgubili bitku, ali ne i rat za povećanje plata i bolje uslove rada. Narednu šansu da se izbore za pristojnije zarade i uslove rada koji važe u ostalim Fijatovim fabrikama u svijetu, dobiće već krajem ove godine, kada će, bez ikakve dileme, država Srbija i Grupacija Fijat-Krajsler automobili potpisati novi ugovor. To bi značilo nastavak dosadašnje desetogodišnje saradnje u zajedničkoj fabrici automobila u Kragujevcu, u kojoj FCA ima 67, a srpska strana 33 odsto udjela. Sudeći prema najavama pregovaraće se i o novom kolektivnom ugovoru kojim će biti definisan položaj zaposlenih u naredne tri godine. Ishod tih pregovora, međutim, umnogome zavisi od toga ko će da zastupa interese radnika, odnosno, da li će da dozvole da ih i dalje predstavljaju oni koji su se za njihova prava “borili” i prošle godine kada je prekobrojnim proglašeno oko 1.000 zaposlenih. Za razliku od armije “analitičara”, bolji poznavaoci prilika u domaćoj i svjetskoj automobilskoj industriji naglašavaju da Fijat nema nijedan valjan razlog da napusti Srbiju. Naprotiv, ima sve razloge da ostane na ovom tržištu.
Bilo kako bilo, radnici FCA Srbija morali su da se zadovolje “mrvicama”, odnosno povećanjem plata za oko šest, umjesto traženih 30-ak, odsto. I to iz dva dijela. A šta su, zapravo, kragujevački radnici tačno dobili to još uvijek nije sasvim jasno, pošto su ishod pregovora između fabričkog Samostalnog sindikata sa menadžmentom kompanije, uz posredovanje premijerke Srbije Ane Brnabić i nadležnih srpskih ministara sindikalci i predstavnici Vlade različito interpretirali. Izvjesno je, međutim, da plate u ukupnim troškovima poslovanja FCA Srbija učestvuju sa nevjerovatnih dva odsto. Poređenja radi, u većini ozbiljnih kompanija u svijetu, kao i ponegdje u Srbiji, zarade u ukupnim troškovima poslovanja učestvuju sa čak 30 do 40 odsto. Problem sa Fijatovom fabrikom u Kragujevcu je, smatraju pojedini analitičari, u tome što bi značajnije povećanje plata najviše ugrozilo koncept Vlade Srbije za privlačenje stranih investicija, koji se zasniva na stručnoj i jeftinoj radnoj snazi. Nije, međutim, sasvim jasno gdje je tu interes Fijata, imajući u vidu da iz kragujevačke fabrike, takoreći masovno, odlaze inženjeri i proizvodni radnici (nerijetko i zaposleni u administraciji), u čiju je obuku (u Italiji i Poljskoj), italijanska kompanija uložila dosta novca. Stručnjaci i radnici, koji zbog niskih zarada napuštaju kragujevačku fabriku, odlaze u Slovačku, ili u druge inostrane firme u Srbiji, najčešće u Vojvodini, u kojima se znanje i stručnost bolje vrednuju.
Uz skromno povećanje zarade zaposleni u FCA Srbija dobili su i obećanje da će sredinom septembra biti formirana komisija koja bi trebalo da procjeni kakva je situacija u proizvodnom procesu, te da li su fabrici potrebni novi radnici, i to ne samo u proizvodnji, nego i u administraciji. Doduše, ima i onih koji tvrde da formiranje takve komisije nije potrebna, s obzirom na to da već postoji pravilnik koji reguliše tu problematiku, i koji je odlično funkcionisao do prije tri godine, do kad su Italijani bili na većini ključnih pozicija u firmi.
Nedavno se, inače, u vezi sa prošlomjesečnim štrajkom kragujevačkih “automobildžija” saznalo da je za jul bilo planirano tek devet radnih dana (pritom se poslje prekida protesta radilo pet-šest dana), i što je posebno zanimljivo, da Fijat nije, zbog totalne obustave rada u Kragujevcu, zabilježio ozbiljnije minuse u proizvodnji. Na gubitku su, nesporno, bili radnici koji bi za neradne dane dobili po 65 odsto standardne dnevnice, dok za vrijeme provedeno u štrajku nisu dobili “ni cvonjka”. Sindikat, koji ih je u julu poveo u štrajk, obećao im je, doduše, da će za svaki dan štrajka dobiti po 1.000 dinara iz sindikalne kase. To je, zasad, samo obećanje.
Plan proizvodnje u raskoraku sa brojem zaposlenih
Izvori Danasa u FCA Srbija tvrde da su fabrici, iz koje je lani otpušteno više stotina radnika, i iz koje zaposleni u kontinuitetu odlaze zbog niskih zarada, neophodna nova radna snaga. Tim prije što je plan proizvodnje za ovu godinu, kojim je predviđena proizvodnja oko 85.000 vozila, ostao na nivou prošlogodišnjeg. Problem je u tome što je u prvoj polovini 2016. fabrika brojala gotovo 1.000 radnika više i radilo se u tri smjene. Sada je u kragujevačkoj fabrici automobila angažovano oko 2.350 ljudi, a procjenjuje se da ih je potrebno bar još nekoliko stotina. U protivnom zaposleni će morati istovremeno da obavljaju više radnih operacija, što za posljedicu ima sve veći broj povreda na radu. Danas