BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik očekuje da će, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, biti otvorene nove mogućnosti za RS, koja je “već sada u stanju da privuče veliki broj stranih investitora”.
“Što se tiče stranih ulaganja, pokazalo se da je RS već sada u stanju da privuče veliki broj stranih investitora i da, po osnovu privatizacije, prikupi znatna sredstva koja će biti usmjerena u razvojne svrhe. Očekujemo da će se nakon potpisivanja Sporazuma otvoriti i nove mogućnosti za Srpsku”, rekao je Dodik u u intervjuu za banjalučki “Fokus”.
Odgovarajući na pitanje da li će potpisivanje Sporazuma popraviti imidž BiH u svijetu i privući više stranih investitora, Dodik je rekao da se obično polazi od pretpostavke da će imidž jedne države u međunarodnim poslovnim krugovima, nakon što ona potpiše Sporazum sa EU, biti daleko pozitivniji.
Prema njegovim riječima, računa se s tim da će ta država, pristupom programima pomoći i fondovima EU biti u prilici da “evropskim novcem” finansira mnoge projekte, koje bi inače finansirala iz sopstvenih budžetskih sredstava.
Dodik je rekao da Privremeni sporazum, koji na snagu stupa 1. jula i koji reguliše trgovinske aspekte Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, omogućava primjenu trgovinskih odredaba samog Sporazuma u prelaznom periodu koji najčešće traje dvije godine.
On je naveo da to znači da u ovom periodu počinje novi trgovinski režim između ugovornih strana.
“BiH je dužna da od tog datuma ukine carinske obaveze na uvoz pojedinih industrijskih proizvoda porijeklom iz EU, odnosno carine za pojedine poljoprivredne proizvode i prerađevine za poljoprivredne proizvode, te da ukine količinska ograničenja na uvoz industrijskih, poljoprivrednih i ribljih proizvoda”, rekao je Dodik.
On je dodao da od 1. jula na snagu stupa i obaveza uzdržavanja od uvođenja novih carina, naknada, količinskih ograničenja na uvoz ili izvoz, kao i obaveza ukidanja svih fiskalnih diskriminatorskih mjera.
Dodik je podsjetio i da su se ugovorne strane saglasile da od tog datuma odobre neograničen pristup tranzitnom saobraćaju preko svojih teritorija, kao i da će pojednostaviti protok robe u željezničkom ili drumskom saobraćaju.
“U narednim godinama doći će postepeno i do dodatnog ukidanja carinskih stopa na određene grupe drugih proizvoda, s tim što će oko deset odsto proizvoda, koji spadaju u grupu najosjetljivijih, ostati zaštićeni do ulaska u EU”, naglasio je Dodik.
Odgovarajući na pitanje kako će se u domaćim budžetima nadomjestiti sredstva koja će biti smanjena liberalizacijom trgovinskog režima, odnosno ukidanjem uvoznih dažbina, Dodik je rekao da je dosadašnja praksa pridruživanja pokazala da su pojedine države bile više ili manje uspješne u povlačenju novca iz “evropske kase”.
“Sumnjam da će BiH biti uspješan primjer sposobnosti privlačenja ili apsorbovanja takvog novca, prvenstveno zbog toga što su razvojne politike u nadležnosti entiteta, pa su tu koncentrisane i najveće potrebe. Politika pružanja finansijske i tehničke pomoći EU usmjerena je prvenstveno na jačanje institucija na nivou BiH i tako će ostati, u najmanju ruku, sve do sticanja statusa kandidata kad bi se mogle otvoriti i mogućnosti za ozbiljniju podršku entitetskim projektima”, rekao je premijer RS.
On smatra da će se, u međuvremenu, morati uspostaviti bolja koordinacija aktivnosti unutar BiH i adekvatnija uključenost RS u programiranje pomoći, odabir projekata koji će se finansirati iz evropskih fondova i zastupljenost u sastavu tijela koja o tome odlučuju.
“Ako uz prisutno favorizovanje jačanja državnih institucija i ignorantski odnos prema potrebama entiteta dodate i razmišljanja pojedinih političkih stranaka iz FBiH, prisutnih i u dijelu međunarodnih krugova, da proces evropskih integracija treba da posluži za centralizaciju zemlje do koje se nije moglo doći u dejtonskoj ili predbriselskoj fazi, problem postaje još složeniji, ne samo u finansijskom, već i u političkom smislu”, istakao je Dodik.
On je rekao da, zbog svega toga, RS mora pronaći mehanizme kojima će rješavati problem izazvan očekivanim umanjenjem prihoda po osnovu ukidanja carina, od kojih je jedan i donošenje novih zakonskih rješenja u vezi s porezom na imovinu.
“Isto tako RS mora da u političkom i funkcionalnom smislu obezbijedi nivo učešća u procesu integracija koji je srazmjeran njenoj ustavnoj poziciji”, naglasio je predsjednik Vlade RS.
