BRISEL, Savjet ministara ekonomija i finansija Evropske unije zahtijeva od Atine dodatne mjere štednje, pošto je prethodno saslušao analizu grčkog ministra o stanju finansija u toj zemlji.
Grčka je dobila tačan opis rokova koje mora poštovati na putu finansijskog ozdravljenja, ili će u protivnom biti izložena unutarevropskim sankcijama – javlja dopisnik Srne.
Grčka je sada dobila preporuku da se vrati unutar okvira propisanih onim zemljama koje imaju zajedničku valutu, a čiji je cilj očuvanje stabilnosti evra.
Grčka sada ima budžetski deficit od 12, 5 procenata, a mora ga do 2012, smanjiti na tri odsto. U ovoj godini, Grčka mora smanjiti budžetski deficit na 8,7 procenata.
Od danas, Grčka ima kratak rok od mjesec dana da pokaže prve rezultate mjera smanjenja budžetskog deficita koje je vlada Jorgosa Papandreua obećala preduzeti u zamjenu za pomoć evropskih partnera u izlasku iz krize.
Do 15. maja Grčka obavezno mora preduzeti “hitne mjere”, zatim “dodatne mjere” za očuvanje cilja smanjenja budžetskog deficita 2010 godine, “druge mjere” koje će usvojiti krajem 2010. – navodi se u zaključcima u kojima se govori i o mjerema koje će Atina usvojiti 2012. godine.
Svaka tri mjeseca Atina mora podnositi izvještaj o vlastito napretku.
Istovremeno, Evropska komisija pokreće svoju istragu o finansijskim potezima Grčke, kojima je, kako se čini, vještački pokušala da smanji svoj dug.
Prema podacima koje je Grčka poslala, a koje je bazirala na ovoj finansijskoj spekulaciji, dug je ispao manji, što je doprinijelo ozbiljnosti krizne situacije. Evropska komisija će istražiti zašto su statistički podaci bili pogrešni, rekao je komesar za ekonomiju Oli Ren na konferenciji za medije.
Finski komesar koji je u prošlom mandatu vodio odjeljenje Proširenja rekao je da je u subotu zvanični zavod Evropske unije – Evrostat, poslao u Atinu dodatna pitanja o finansijskom inženjeringu kao i da odgovor očekuje u petak.
Ren je ciljao na pisanje američkim i evropskim medijima o tome da je grčka vlada tražila i dobila od američke banke Goldman saks kratkoročnu pozajmicu od milijardu dolara, kako bi izbjegla osudu EU zbog velikog budžetskog manjka.
Ta je pozajmica, izgleda, bila polazna tačka za “napad” koji su tri američke finansijske institucije pokrenule, kladeći se na dalji pad budžeta Grčke (tzv. šortanje), čime je, zapravo, napadnut evro.