BANJALUKA – Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je danas Srni da je povećanje plata radnicima u Srpskoj dobrodošlo, ali da još nije dovoljno i da bi do kraja godine moralo doći do još jednog povećanja svim zaposlenima.
“Svako povećanje plata je dobro, ali nije dovoljno i zato nastavljamo pregovore kako bismo imali još jedno povećanje plata u ovoj godini svim radnicima, kako u javnom, tako i u realnom sektoru”, navela je Mišićeva.
Ona je napomenula da troškovi života neprekidno rastu i da se zato u ovoj godini moraju još jednom povećati plate – i najniža i sve druge plate, svim radnicima.
Mišićeva je izrazila očekivanje da će u posljednjem kvartalu ove godine biti postignut dogovor o platama za 2022. godinu, te dodala da u realnom sektoru mnogo prije toga mora doći do još jednog povećanja plata.
“Moramo razmišljati o tome da se još podigne neoporezivi dio plate, što bi išlo u prilog novom povećanju plata radnicima u Republici Srpskoj”, istakla je Mišićeva.
Ona je poručila da svi moraju učestvovati u tome da plate rastu da bi se ublažio odlazak radnika sa ovih prostora, te dodala da će povećanje neoporezivog dijela plate zavisiti i od daljih ekonomskih pokazatelja.
Mišićeva je izrazila očekivanje da će ekonomski pokazatelji biti pozitivni, jer oni za prvi kvartal ove godine ukazuju da se privreda oporavlja i da se stvaraju uslovi da se nastave pregovori za novo povećanje plata radnicima u Republici Srpskoj.
Ona je ocijenila da se za plate u realnom sektoru sada neće bitnije promijeniti stvari, ali da je usvajanje seta zakona o povećanju plata dobra osnova da bi se pregovorima došlo do novog povećanja.
Mišićeva je ocijenila da Vlada Republike Srpske “previše mekano gleda na poslodavce”, koji, kako kaže, nisu učestvovali u ovim povećanjima, niti su se odrekli bilo čega.
“To će sada biti jedna od prioritetnih stvari na kojoj intezivno radimo, da bi se i poslodavci odrekli dijela svog prihoda u korist povećanja plata njihovim radnicima, koji će tako biti više motivisani i dati bolje rezultate i doprinos u stvaranju dobiti za svoje poslodavce”, istakla je Mišićeva.
Ona je napomenula da su u prošloj godini, koja je bila godina korone, poslodavci u Republici Srpskoj ostvarili više od 1,9 milijardi KM čiste dobiti, što je za oko 70 miliona KM više nego u 2019. godini koja nije bila kovid godina.
Mišićeva je podsjetila da je, osim povećanja plata od pet odsto u javnom sektoru, odnosno šest odsto za zdravstvene radnike, usvajanjem seta zakona o platama, povećana i najniža plata u Republici Srpskoj, kao i stopa neoporezivog dijela plate, što ide u prilog povećanju plata svim radnicima u Srpskoj. Srna
11 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Neka dotična prvo otvori bilo koji oblik samostalne/privatne djelatnosti i zaposli i prijavi pa da je čujemo onda koliko će se boriti za radnička prava,kad bude vidjela koliko fiskalnih i parafiskalnih nameta ima poslodavac.Lako je državnu sisu sisati i galamiti po privatnicima.Klasična parazitkuša.
Tako je INSPEKTORE, ali ima još nešto pa zar nije ova u penziji .
Pa ne vidim puno po gradu bjesnih auta u ličnom vlasništvu običnih državnih službenika (ne govorim one na vrhu države) nego “gazde” koji još uvijek ne mogu da oproste uvođenje PDVa, i sl. Baš vam je teško.Ako je lako biti na “državnoj sisi” onda je isto tako, ako ne i lakše piti krv radnicima, po čitav dan, prijavljivati na minimalac, (da nemaju penzije poslije) ostalo davati na ruke, i slične gadosti kojih ste vi jadni privatnici prepuni.
“To će sada biti jedna od prioritetnih stvari na kojoj intezivno radimo”. Ona radi? Intenzivno? Baš me interesuje kako i gdje ona provodi svaki radni dan po 8 sati?
Poštovana,PDV plaća krajnji kupac,tako da poslodavcu isti samo prolazi kroz tokove,ali nebitno to. Pošto pripadam kategoriji i poslodavca i radnika u javnom sektoru. Moj radnik ako je nezadovoljan uvijek može otići od mene ako želi,ako smatra da nije dovoljno plaćen za svoj rad i ako je nezadovoljan uslovima rada. Ali mnogo mi je lakše na mom radnom mjestu u javnom sektoru,jer moja je plata ista,čak i malo veća od mog radnika,a Moj radnik se baš naradi za svoju platu,a ja za svoju i NE ZNAM ŠTA RADIM!!! ,a svom radniku ne mogu podići platu jer firma ima ogromne administrativne troškove. U pandemiji koja još traje Vlada RS je mom radniku isplatila minimalac samo za April I Maj 2020.,a gdje subostali mjeseci. Ulazimo u 15.mjesec pandemije,a ja sam u svojoj matičnoj firmi primao redovno platu,a skoro da nisam ni išao na posao. E u tom je problem VELIKOG JAZA između Javnog i Privatnog sektora…Kako može javni sektor biti održiv,ako privatni poklekne,a klecaju koljena već 15 mjeseci…
Realno, minimalna plata ne bi trebala da bude ispod 1000 km da bi se sa dvije plate moglo normalno zivjeti,
sve ispod toga dovodi da radnici odlaze u zemlje u okruzenju u potrazi za većom zaradom.
Problem je sto kada pitate gastarbajtera za platu on kaze recimo 3000 eura a kad ga pitate koliko dobije na ruke on kaze aha oko 2000 eura kad drzava uzme svoje .I kod nas bi trebalo da plata bude u brutu a ne u netu, jer na platu od 1726 km drzava uzme 726 km a radnik 1000 a realno poslodavac je stvarno uplatio za tog radnika 1726 km. Iskazivanjem plate u netu poslodavac ispada” negativac” a ne drzava.
Neoporezivi dio plate bi trebao biti 1000 km
drzavni administrativni trosku, ti li si ? smanji se sam sopstvenim odlaskom
Može prijedlog,gdje da odem?Ako odem iz matične firme doći će drugi išta smo uradili.I taj drugi će raditi o trošku radnika u mojoj privatnoj firmi.I šta smo uradili,opet NIŠTA.!!
nemoj ti gledati na druge. daj sobom licni primjer
Ja sam ovdje kao pojedinac najmanji problem. Suština problema je opterećenost privatnog sektora fiskalnim i parafiskalnim naletima, zbog održivosti državnog aparata i mnogobrojne besmislene administracije. I kako mi na primjer da privučemo strane investitore i eventualno povećamo zaposlenost,plate itd.kada taj isti potencijalni investitor vidi kakva ga sve adminstracija čeka,ode on u komšiluk uložiti svoj kapital. Nama pod hitno trebaju korjenite promjene poreskog sistema,administracije i kriterijuma zapošljavanja u javnom sektoru. Trenutno je na snazi kriterijum,donesi 100 glasova,imaš posao….
Pa gastarbajteri plaćaju manje nego mi.Ovdje su ukupni doprinosi 62% na platu ali imamo mi još svašta nešto da platimo recimo: 1.Taksu na istaknutu firmu cca 300-2000 Km/godišnje-republičku + opštinsku,
2.Komunalnu naknadu, 3.Porez na imovinu, 4.Vodoprivreda po završnom računu, 5.Šume po završnom račumu, 6.Licence za firme itd.Ima još toga .