NJUJORK, Ekonomisti procjenjuju da će se do jeseni i predsjedničkih izbora u novembru u Americi nastaviti “mlak trend rasta zaposlenosti”, piše Njujork tajms.
Naime, stopa nezaposlenosti nije smanjena u Sjedinjenim Američkim Državama.
U junu je u Americi novozaposleno svega 80 hiljada ljudi, čime je stopa nezaposlenosti ostala ista na 8,2 odsto.
Ekonomija nema zamajac, a mala pomoć dolazi od monetarne i fiskalne politike. Takođe, loši vjetrovi duvaju iz Evrope, kao i smanjenog privrednog rasta tržišta u usponu , kaže ekonomista Kejti Bostjančić.
Ekonomski stručnjaci sada ocjenjuju da je pad nezaposlenosti tokom zime, u stvari, više bio povezan sa toplim vremenom, nego pravim ozdravljenjem ekonomije.
Privatne kompanije su sve više zapošljavale ljude u tom periodu i do marta je izgledalo da postoji stabilan rast novozaposlenih, da bi u tom trenutku došlo do prekrenice.
U prvom kvartalu ove godine, mjesečno je zapošljavano po više od 220 hiljada novih radnika, da bi u aprilu, maju i junu taj broj pao na prosječnih sedamdesetak hiljada po mjesecu.
Od početka ekonomskog oporavka u januaru 2009.godine, bilo je nekoliko trenutaka krize, kada je došlo do stagnacije u otvaranju novih radnih mjesta, piše njujorški dnevnik. To je uvijek povezivano sa nekim spoljnim faktorima, kao što je prošlogodišnji cunami u Japanu ili Arapsko proljeće na sjeveru Afrike.
Zdravije ekonomije bi bile u stanju da lakše podnesu takve šokove, ali ne i američka sa ogromnim dugovima , dodaje list.
Sofija Koropeki, direktorka u analitici Mudisa, smatra da su sada očekivanja toliko mala da bi svako pomjeranje na bolje na tržištu rada bilo dobrodošlo.
Ono što takođe zabrinjava je i pad korporativnih profita u prvom tromjesečju ove godine, što je prvi pad od 2008.
Analitičari kao negativno za građane Amerike navode i činjenicu da od kraja ove godine prestaju federalne beneficije koje su dobijali nezaposleni, tako da oni koji se poslije toga nađu na tržištu rada više neće kao do sada dobijati više od 26 nedjelja subvencija za nezaposlene.
Podaci o zaposlenosti snizili cijenu nafte
Cijene nafte su juče nastavile da padaju, nakon objave američkih podataka o zaposlenosti u junu koji su ocjenjeni kao zabrinjavajući.
Cijena američke “lake” nafte za terminsku isporuku u avgustu je u prepodnevnom trgovanju na Njujorškoj robnoj berzi pala za 2,75 dolara na 84,47 dolara za barel, dok je evropska “brent” nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu pojeftinila za 2,44 dolara na 98,26 dolara za barel, prenijela je agencija AP.
Ranije objavljeno je saopštenje američkog ministarstva rada u kome se navodi da je u SAD u junu otvoreno samo 80.000 novih radnih mjesta, što ukazuje na spori oporavak te najveće svjetske ekonomije.
U međuvremenu, troškovi zaduživanja Španije i Italije porasli su na rekordne nivoe, pošto investitori smatraju da više toga treba da bude preduzeto u borbi protiv dužničke krize u Evropi.
Sirova nafta potonula je sa 106 dolara, koliko je koštala prije dva mjeseca, budući da evropske ekonomske i političke turbulencije umanjuju očekivanja u vezi sa globalnim privrednim rastom.
Investitori se nisu osvrtali na vijesti o padu zaliha sirove nafte u SAD, koji ukazuje na to da se tražnja popravlja. Zalihe su prošle nedjelje smanjene za 4,3 miliona barela, dok su analitičari agencija “Plats” i “Mekgro-Hil” predviđali pad od dva miliona barela. Tanjug
