Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    „Nikad u minusu“: Od jedne šivaće mašine do modne imperije

    21. Januara 2026. — 16:00

    I dobojsko tužilaštvo istražuje izborne prevare

    21. Januara 2026. — 15:46

    Jelena Pajić Baštinac i Milan Radujko kandidati za pravobranioca RS

    21. Januara 2026. — 15:08

    Stanivuković poništio milionski tender za šetalište uz Vrbas

    21. Januara 2026. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02

    Postignut dogovor o prodaji NIS-a

    19. Januara 2026. — 14:44

    U Rafineriji u Pančevu počela proizvodnja naftnih derivata

    18. Januara 2026. — 09:37

    Štednja stanovništva primakla se brojci od 19 milijardi KM

    20. Januara 2026. — 15:31

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Prihodi od poreza na dobit manji za 22 miliona KM

    20. Januara 2026. — 10:30

    Penzioneri napokon dobivaju pravedniju formulu

    19. Januara 2026. — 14:15

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    SAD više nisu glavno tržište za izvoz oružja iz BiH

    21. Januara 2026. — 12:52

    HET ove godine očekuje prozvodnju od 1.080 gigavata

    21. Januara 2026. — 12:13

    Gaspromnjeft potvrdio: Potpisan dogovor o namjerama o prodaji NIS-a

    20. Januara 2026. — 09:02

    Snijeg i niske temperature pogoduju oranicama, ratari očekuju dobar prinos 

    19. Januara 2026. — 15:20
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Bez pitanja o novcu: Kako se iz Sarajeva prodaju stanovi u Dubaiju

    19. Januara 2026. — 14:38

    Paramaunt pokreće tužbu protiv Vorner brosa zbog dogovora sa Netfliksom

    13. Januara 2026. — 09:01

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    BiH dobila prvog milijardera

    9. Januara 2026. — 11:13

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    21. Januara 2026. — 08:00

    Netflix objavio novu ponudu za Warner Bros: 72 milijarde dolara

    20. Januara 2026. — 15:51

    Otvoren forum u Davosu, okupljanje u presudnom trenutku za svijet

    20. Januara 2026. — 12:31
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Dinar u devetom krugu pakla

Dinar u devetom krugu pakla

capital.bacapital.ba28. Marta 2010. — 07:50Nema komentara8 minuta čitanja

BEOGRAD, Da bismo prešli na evro, treba nam 3,8 milijardi za penzijski sistem i bar još tri za zdravstvo, obrazovanje i državnu upravu. Ali to je jedina budućnost za nacionalnu monetu. Njeno ukidanje.
Strah da bi ostavka guvernera NBS Radovana Jelašića mogla da uzdrma domaću valutu ekonomisti smatraju neosnovanim, jer je dinar postojao i prije njega, iako neće postojati i dugo poslije njega.
To je scenario koji srpski ekonomisti navode za Press, očekujući da, ako bude sreće, dinar neće još dugo biti platno sredstvo u Srbiji. Kako kaže ekonomista Miroslav Zdravković, urednik sajta Ekonomija.org, kada bi Srbija ovog trenutka dinar zamjenila evrom, ukupan promet bi pao za 15 odsto, a odmah bi za toliki iznos bili manji poreski prihodi.
Začarani krug koji vodi dole
– Sa prelaskom na evro i manjim poreskim prihodima ne bi bilo novca za plate i penzije i automatski bi morao da se obara njihov iznos u evrima. Kada se to učini, odmah je niži nivo prometa i eto začaranog kruga koji vodi naniže. Nama je i ovako fond isplaćenih penzija smanjen za milijardu evra u odnosu na 2008. Da bismo prešli na evro, treba da nađemo nekoga iz privrede ko će da plati 3,8 milijardi evra poreza da bi namirio penzijski sistem. A ko će da plati još tri milijarde da namiri zdravstvo, obrazovanje i državnu upravu – pita Zdravković.
Ekonomista Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije kaže da će budućnost srpske valute, po svemu sudeći, biti identična sudbini većine evropskih moneta, jer će dinar biti zamjenjen evrom vjerovatno početkom treće decenije 21. vijeka.
On napominje da svjetska iskustva pokazuju kako pad nacionalne valute može da ima i značajne političke implikacije, ali da domaća kursna politika nije specifična, jer se sa sličnim problemima suočavala većina zemalja istočne Evrope u proteklom periodu. Nikolić na interesantan način objašnjava vezu između slabljenja domaće valute i ostavke guvernera Jelašića:
– Prema istraživanju čuvenog američkog ekonomiste Frankela iz 2004, slabljenje vrednosti nacionalne monete od najmanje 25 odsto godišnje povećava verovatnoću pada vlade u narednih godinu dana za čak 45 odsto. Kada su u pitanju ministri finansija ili guverneri centralnih banaka, za njih je opadanje od 25 odsto kobnije. Naime, verovatnoća da će sačuvati svoj posao u godini posle najmanje tolikog slabljenja nacionalne monete je tek oko dve petine. Suharto, dobro poznati indonežanski lider, posle 32 godine velikih političkih izazova pao je posle valutne krize. Opadanje dinara od oktobra 2008. do kraja februara 2009. iznosilo je skoro petinu njegove vrednosti prema evru. Zaustavljeno je i do početka oktobra 2009. dinar se stabilizovao. Pad dinara nije izuzetak za većinu moneta starog kontinenta izvan evrozone – priča Nikolić.
Kod nas ekonomisti koji su kritičari kursne politike, kaže Nikolić, naglašavaju da je konstrukciona greška napravljena već poslije dvije-tri godine od početka tranzicije, kada je dozvoljeno da srpska moneta snažno realno ojača, što je oslabilo konkuretnost domaće privrede, povećalo uvoz, gušilo domaću proizvodnju i otežavalo izvoz.
Ograničene mogućnosti
– To što je od kraja 2000. do pred kraj 2009. realni kurs dinara prema evru ojačao za čak 75 odsto ne znači da je dinar za toliko precenjen, jer je 2000. njegova vrednost bila rapidno potcenjena. Devizni kurs je nakon demokratskih promena u oktobru 2000. imao ulogu nominalnog sidra. Rastao je sporije od inflacije i vodio realnoj apresijaciji koja je rezultovala postepenim obaranjem inflacije, što je dovelo do jednocifrene stope inflacije u 2003. godini. Kreatori ekonomske politike, zadovoljni ostvarenim rezultatima na planu obaranja inflacije, tada pokušavaju da daju kursu i ulogu uravnoteženja platnog bilansa. Međutim, poznato je da se sa jednim instrumentom ne mogu ostvariti dva cilja, osim ukoliko nisu u pitanju komplementarni ciljevi ekonomske politike – navodi Nikolić.
Ekonomista Miroslav Zdravković dodaje da je Crna Gora mogla da uvede evro jer kao turistička zemlja ima prihode iz te privredne grane, čime Srbija ne može da se pohvali.
– Javna potrošnja, njen nivo, meni je osnovni argument protiv uvođenja evra umesto dinara. Još kad dodamo prekogranične kredite, koji treba da se otplaćuju, ušli bismo u „evro-depresiju” ili zamku likvidnosti, sa konstantnim smanjivanjem vrednosti evra u opticaju, smanjivanjem broja zaposlenih, ali i raspoloživih poreskih prihoda za isplatu plata i penzija – ističe Zdravković.
Činjenica je da značajno slabljenje dinara od septembra 2008. do februara 2009. svakako nije bilo dobro za imidž Vlade koja, pored ostalog, naglašava Goran Nikolić, hoće da se pokaže i kao čuvar nacionalne monete.
– Pošteno je reći da kreatori domaće devizne i monetarne politike imaju vrlo ograničene manevarske mogućnosti. Čini se da će se držati politike stabilnog nominalnog kursa dinara prema evru, a aranžman sa MMF-om i reprogram dugova će im znatno olakšati poziciju – kaže Nikolić.
Mnogo se kralo još u srednjem vijeku
Beograd- Prvi pomen „srpskih dinara” nalazi se u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vrijeme Stefana Prvovenčanog. Kralj Radoslav (1227-1234) smatra se prvim srpskim vladarom koji je kovao sopstveni novac. Novac su sve do pada Despotovine 1459. nastavili da kuju gotovo svi srpski vladari, i to širom teritorije srpske srednjovekovne države.
Kovnice su bile u blizini brojnih rudnika. Taj novac zvao se dinar i predstavlja jedno od najbitnijih obilježja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem vijeku.
Važna uloga dukata
Kao nacionalna valuta dinar je uspostavljen 1873, za vrijeme vlade tadašnjeg naprednjaka Jovana Marinovića. Kako kaže Goran Nikolić, donesen je zakon kojim se novčani sistem Srbije uklopio u odredbe Latinske monetarne unije iz 1865, a dinar je prema monetama Francuske, Italije, Švajcarske i Belgije imao paritet „jedan prema jedan”. Bilo je i drugih prijedloga za ime monete, kao na primer srbljak ili perper. Međutim, ističe Nikolić, pobjedilo je sjećanje na novac kralja Milutina.
– Tu nije smetalo i to što je veliki srpski kralj, zbog potkradanja kod udela plemenitog metala pri kovanju imitacije venecijanskog srebrnog novca na Novom Brdu, ismejan čak i u Danteovoj „Božanstvenoj komediji”, a perper je kasnije preuzeo crnogorski kralj Nikola. Sve do 1880. Srbija je bila poprište svih mogućih stranih novčanica i kovanica, čak četrdesetak, a do danas su najpoznatiji ostali dukati. Na početku 19. veka glavnu ulogu igrali su turski groš, austrijski talir, gulden i zlatni dukat – kaže Nikolić.
Godine 1884. osnovana je NBS, koja je bila dosta restriktivna u emitovanju novca. Nikolić kaže da je zanimljivo što u toku Prvog svjetskog rata, sve do pred kraj 1918, dinar na legalnom tržištu nije drastično izgubio na vrijednosti.
– Od 1916. on je u izbeglištvu mogao da se menja za 0,88 franaka, što je bilo 12 odsto ispod njegovog predratnog kursa, kada je bio „al pari” sa francuskom valutom. Tokom iste godine on je na Krfu pao prvo na 76 odsto, pa zatim i na 67 odsto zakonskog pariteta, ali se kasnije oporavio. Oficijelna vrednost dinara održavala se tokom rata finansijskom podrškom Francuske i Engleske, koje su faktički garantovale kurs dinara. Međutim, u slobodnom ili privatnom prometu u savezničkim zemljama srpska valuta nije stajala tako dobro, krajem rata već se menjalo 25 švajcarskih franaka za sto dinara – priča Nikolić.
Četiri valute odjednom
Zajednička južnoslovenska država je na svojoj teritoriji u momentu stvaranja imala četiri vrste novca koji su paralelno funkcionisali. Kruna bivše monarhije i srpski dinar činili su najveći dio novčane mase, dok su crnogorski perper i bugarski lev bili znatno manje zastupljeni. Valutni haos u kome se našla tek stvorena zemlja povećavan je stalnim dotokom bezvrijednih austrougarskih kruna.
Od 1919. počinje veliko slabljenje srpske valute.
– Švajcarski holderi, koji su dinare kupili tokom rata, počeli su naglo da ih prodaju, te je već sredinom 1919. za francuski franak bilo potrebno 1,73 dinara, da bi već u septembru iste godine dinar pao na pola franka. Sa početkom 1923. počinje uspon dinara, što se može povezati sa dolaskom „finansijskog buldožera” Milana Stojadinovića na mesto ministra finansija – kaže Nikolić.
I poslije Drugog svjetskog rata slijedila je zamjena brojnih različitih moneta koje su bile u opticaju. Najpoznatiji su „Nedićevi dinari”, a dinar je već aprila 1945. bio opet potvrđen kao jugoslovenski novac. Prvi službeni poslijeratni odnos kursa dinara prema dolaru utvrđen je 1945, 50 dinara za dolar.
– Taj kurs je važio do početka 1952. i bio je značajno precenjen. Stabilnost ovoga kursa obezbeđivao je državni monopol spoljne trgovine i stroga devizna kontrola nad svim transakcijama sa inostranstvom. Novi odnos je uspostavljen 1952. i to na 300 dinara za dolar. Protokom vremena dinar je postajao sve više precenjen. Obračunski kurs od 632 dinara za dolar je 1961. povećan na 750 dinara za dolar. U tom periodu evidentan je potpuni politički uticaj partije na monetarnu i kursnu politiku. Jedan od retkih izuzetaka bio je akt guvernera NBJ Nikole Miljanića od 1962 do 1969. koji je, po pričama, rekao „ne” Titu povodom zahteva za pojačanu primarnu emisiju. Sa smrću Broza praktično koincidira početak dužničke krize. Nosioci političkih odluka odlučuju da više slušaju MMF – smatra Nikolić.  Press

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVeliko interesovanje u regionu za sniženje cijena
Sljedeći članak Ko ne plati na mostu, platiće u Bijeljini

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

„Nikad u minusu“: Od jedne šivaće mašine do modne imperije

Capital teme 01 minuta čitanja

I dobojsko tužilaštvo istražuje izborne prevare

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Nikad u minusu“: Od jedne šivaće mašine do modne imperije

21. Januara 2026. — 16:0002 minute čitanja

Kako su izgradili brend i od samo tri modela stigli do vrtoglavih cifara iz sezone u sezonu, u podcastu „Nikad u minusu“ otvoreno govori Slađana Pantović, vlasnica i kreativna direktorka P.S. Fashiona.

I dobojsko tužilaštvo istražuje izborne prevare

21. Januara 2026. — 15:46

Jelena Pajić Baštinac i Milan Radujko kandidati za pravobranioca RS

21. Januara 2026. — 15:08

Stanivuković poništio milionski tender za šetalište uz Vrbas

21. Januara 2026. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.