BEOGRAD, Dinar će i u ponedjeljak, peti dan zaredom, nastaviti da slabi prema evru. Biće “lakši” za još 29 para, i zvanični srednji kurs iznosiće 102,229 dinara za evro. To je novi istorijski minimum domaće valute prema moneti Evropske unije.
Dinar je jedina nacionalna valuta u svijetu koja ovih dana gubi vrijednost i prema evru i prema dolaru. Pravi uzrok naši zvaničnici ne saopštavaju javnosti, ali je bar jedna posljedica jasna: građani koji su uzeli stambene kredite, danas plaćaju 25 odsto veće rate nego prije godinu i po dana, a plate su im manje ili, u najboljem slučaju, iste.
Iz dana u dan naša valuta je sve bliža provaliji. Da li će se zadržati na samoj ivici i uhvatiti za neku “granu” sa potpunom sigurnošću niko više ne procjenjuje. Najveći optimista i dalje je Narodna banka Srbije, koja je u posljednjih nedjelju dana, gaseći požar na deviznom tržištu, potrošila iz deviznih rezervi 200 miliona evra. Centralna banka i dalje ostaje pri stavu da evro do kraja godine ne bi trebalo da pređe predviđeni nivo u odnosu na planiranu inflaciju, a to je maksimalnih 105 dinara.
S druge strane, tumačenja ekonomskih eksperata vrlo su različita. Tako su pojedini profesori Ekonomskog fakulteta veoma zabrinuti za sudbinu domaće valute i smatraju da će preći zacrtanu granicu. Neki, pak, smatraju da je ovo još jedan, trenutni skok evra i da će se već za mjesec dana vratiti na 97 dinara. Od početka svjetske ekonomske krize dinar je oslabio za 31,84 odsto (za oko 25 dinara), što je najveći pad jedne valute u cijelom našem regionu.
Iako je gotovo sva roba u trgovinama poskupila, stručnjaci ukazuju da je inflacija i dalje na donjoj granici, i da je malo vjerovatno da će probiti planiranu projekciju. Narodna banka Srbije procjenjuje da će međugodišnji rast potrošačkih cijena u junu iznositi oko 3,6 odsto. U drugom tromjesečju Centralna banka očekuje rast potrošačkih cijena od oko dva odsto.
– Godišnje dinar mora da gubi pet do deset odsto svoje vrednosti jer je u postojećim okolnostima to normalno – smatra Nikola Fabris, profesor Ekonomskog fakulteta. – Kod nas postoji veća stopa inflacije nego što je u Evropskoj monetarnoj uniji, zatim imamo visok spoljnotrgovinski deficit, što znači da je velika tražnja za devizama, a iza toga ne stoji jaka privreda.
Slabljenje dinara je, ističe Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, poželjno s obzirom na to da bi u narednom periodu cilj Srbije trebalo da bude oporavak izvoza. Dobar ili uravnotežen kurs evra je onaj koji će obezbijediti Srbiji da svaki izvozni posao bude rentabilniji od uvoza.
Prema mišljenju Đorđa Đukića, Srbija se ove godine ne može nadati značajnijim investicijama iz inostranstva, jer je ekonomska kriza uzdrmala Evropsku uniju, pa ulagači teško da će odvojiti devize za bilo koju državu. Đukić smatra da će evro nastaviti da jača u Srbiji do kraja godine i da će preći planiranu granicu u odnosu na inflaciju, odnosno 105 dinara.
– Imamo hroničan spoljnotrgovinski i platno-bilansni deficit, nedovoljno direktnih stranih ulaganja, lošu konkurentnost privrede, a sve to utiče na stabilnost ekonomskog sistema – naglašava Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. – Posljedično, stvara se raskorak između ponude i tražnje za devizama. Državna administracija nam je skupa, a sve to zahtjeva dodatna zaduženja.
Tri stuba
Stav Narodne banke je da je rješenje za stabilniji devizni kurs u smanjenju zavisnosti od evra. To bi, kako je rekao Bojan Marković, viceguverner, doprinijelo da se promjena deviznog kursa prihvati sa manje panike među stanovništvom i u privredi:
– To su oni koji su se prezadužili u valuti u kojoj ne ostvaruju prihode. Uspješna strategija deevroizacije, na kojoj treba zajedno da rade NBS, Vlada, kao i srpski finansijski sektor, mogla bi da se zasniva na tri osnovna stuba. Neophodno je očuvati stabilnu i nisku inflaciju i održiv ekonomski razvoj. Potrebno je razviti i tržište dinarskih obveznica kako bi se efikasnije iskoristila finansijska sredstva koja već imamo na raspolaganju.
Špekulacije i potrebe za devizama
Šta je uzrok najnovijeg poniranja domaće valute? Nikakvih zvaničnih objašnjenja još nema, a na ovu temu, u principu, više se oglašavaju političari nego bankari i ekonomisti.
Tako je Diana Dragutinović, ministarka finansija, ocijenila da je jačanje evra posljedica špekulativnih radnji. Zatražila je da Centralna banka spriječava nagle promjene kursa.
Špekulante je pomenuo i Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda. Po njegovim riječima, špekulanti već danima ruše vrijednost dinara, pa je zatražio od države da ih surovo kazni. Optužio je banke da su dinare oslobođene iz depozita, iskoristile za kupovinu evra, umjesto da ih preusmjere za davanje kredita i naglasio da je to zločin, kojim se upropašćava život građanima.
Bankari, u principu, ne reaguju na ovakve optužbe, već tvrde da je sve što se dešava sa našom valutom stvar uobičajenog tržišnog ponašanja, odnosno kretanja na finansijskom tržištu.
Ni ekonomisti ne žele mnogo da komentarišu tezu o špekulantskom rušenju dinara. Oni najpre ukazuju da je svaka valuta na tržištu podložna špekulacijama, kako one najjače, tako i slabije. Ranija dešavanja sa dolarom, a sada i sa evrom, dokaz su za to.
Po mišljenju ekonomista, suština nevolje sa kojom se suočava domaća valuta nisu špekulativne radnje, iako i one utiču, već činjenica da se u Srbiji ne stvara nova vrijednost, odnosno da nema svježeg novca. Kako zbog slabe privrede, tako i zbog izostanka priliva stranog kapitala. Ulaganja stranaca su gotovo prestala od izbijanja svjetske finansijske krize, deviza nema više ni od velikih privatizacija. A potrebe za devizama su velike, pa sve što se iznese na naše finansijsko tržište plane. Evri se traže, skače im vrijednost, dinari se troše koliko je god potrebno, i tu se zatvara krug. Novosti