BEOGRAD, Dozvoljeni minus po tekućem računu i dalje je najskuplji kredit za građane, sa kamatom koja iznosi od 30,25 do 39,93 odsto godišnje, iako je cijena po kojoj se banke zadužuju da bi odobrile ovu vrstu zajma, odnosno referentna kamata NBS u posljednje tri godine gotovo duplo smanjena.
Naime, na cijenu dinarskih pozajmica najviše uticaja ima upravo ova kamata, ali bankari kao da ne namjeravaju da prate njeno kretanje.
Kada je referentna kamata bila visoka, odnosno oko 18 odsto, u bankama su govorili da dozvoljeni minus i svi ostali dinarski krediti ne mogu da pojeftine. Sada, kada je referentna kamata na nivou od 9,50 odsto imaju opravdanje za visoke kamate za pozajmicu po tekućem računu i ostale zajmove u domaćoj valuti.
– Kamatne stope za dozvoljeni minus su fiksne i ne usklađuju se sa rastom referentne stope – objašnjavaju u jednoj stranoj banci. – Referentna kamatna stopa služi kao reper, odnosno samo je jedan od pokazatelja na osnovu kojih se donosi odluka o visini kamatnih stopa, ali ne znači i automatsku promjenu prilikom promjene vrijednosti same stope.
Ukoliko građanin koristi dozvoljeni minus u iznosu od 30.000 dinara tokom cijele godine svakog mjeseca će morati da izdvoji za kamatu po 840 dinara. Godišnje, ovaj klijent platiće banci ukupno 10.080 dinara kamate, a i dalje će dugovati 30.000 dinara. Kamata na ovu pozajmicu iznosi 39,95 odsto godišnje, a ukoliko klijent uđe u nedozvoljeni minus to će ga koštati gotovo duplo više.
Banke sve više građanima povećavaju iznos dozvoljenog minusa i produžavaju rok važenja. Tako sada klijenti banaka mogu da koriste pozajmicu u visini ne samo jedne, već i dvije, tri plate ili u dogovoru sa bankarom. Takođe, produžen je rok važenja dozvoljenog minusa sa 12 mjeseci na 24 i 36 mjeseci.
Visoki troškovi
Banke su počele da primjenjuju prijedlog NBS da više odobravaju dinarske kredite, nego one vezane za evro. Ali, kamatne stope na ove zajmove se kreću od 22 do 27 odsto, što je za dva do dva i po puta više od referentne kamatne stope, koja je osnovica za formiranje njihove cijene. Tako su bankarska marža, kreditni, politički i ostali rizici na nivou od 12,50 do 16,50 odsto. Novosti