BANJALUKA, SARAJEVO – Digitalni ambasador zadužen za ostvarivanje kontakata s IT sektorom za naše prilike je pojam koji u bližoj budućnosti neće biti dostižan, smatraju bh. stručnjaci.
Da stvar bude gora, ni “klasični” ambasadori, atašei i konzuli nisu ostvarili neki značajan uspjeh u privlačenju investicija iz zemalja u kojima borave.
Anders Samuelsen, ministar spoljnih poslova Danske, otkrio je kako ta zemlja uvodi funkciju digitalnog ambasadora koji će biti zadužen za odnose s najmoćnijim svjetskim tehnološkim kompanijama kao što su “Google”, “Apple” i “Microsoft”.
Iz Agencije za informaciono društvo RS kažu da ako posmatramo Dansku, moramo uzeti u obzir i stepen njenog tehnološkog razvoja.
“Međutim, i pored toga, koncept digitalnog ambasadora je vrlo dobar i to posebno u današnje vrijeme, kada se investicije u IKT sektor, primarno proizvodnju, mjere milijardama dolara”, kažu u ovoj agenciji i dodaju da RS ima potencijal da postane prepoznatljiv regionalni igrač, prije svega zbog geografske blizine tržištu Evropske unije, ali i zbog konkurentne radne snage koja bi mogla biti zaposlena u proizvodnim kapacitetima tehnoloških giganata koji namjeravaju svoje proizvode izvoziti na tržište Evropske unije.
Ipak, digitalni amabasador mora posjedovati diplomatsko iskustvo i manire, poznavati kretanja na globalnom tržištu i dubinsko poznavanje sektora.
“On mora biti i promoter razvoja IKT-a u državi koja ga delegira da zastupa njihove interese pred korporacijama, kako bi bio prepoznatljiv u domaćim i regionalnim okvirima”, navode u Agenciji.
Bruno Bojić, predsjedavajući Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da u narednom periodu očekuje određene reforme koje bi doprinijele boljitku.
“Prihvatili smo te reformske vlade, a dovoljno puta smo vidjeli kako ne može i ne ide, pa vrijeme je da se počne raditi na drugi način”, kaže on.
Bh. građane i ekonomiju, prema njegovim riječima, možda najviše košta nestabilna politička situacija.
“Da li biste vi ulagali u zemlju u čijim se medijima samo vrti tenzija, politička previranja, napadi jednih na druge. Sve to odvlači investitore. I nije da se ne radi, naši ambasadori i drugi zaduženi za dovođenje investitora rade mnogo, ali su rezultati poražavajući”, navodi Bojić.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, istakao je kako je sigurno da BiH nema kapacite da tako nešto napravi.
“U bivšoj Jugoslaviji smo imali ekonomske atašee. Tačno se znalo koja zemlja ima potencijal, s kim sarađujemo, gdje situacija treba da se prati i ti ljudi su bili u kontaktu sa svim velikim kompanijama u toj zemlji, tako se ozbiljno radi. Danas nemamo ni kadra, to bi trebalo da rade ekspertski timovi, a niti sredstava”, istakao je Pavlović.
Zlatko Lagumdžija, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i bivši ministar spoljnih poslova BiH, kaže da je danska inicijativa dobar povod da se u BiH pokrene rasprava o uvođenju takve funkcije na državnom ili čak gradskom nivou.
“U slučaju BiH, bilo bi dobro da tu raspravu pokrene akademska zajednica ili institucije, kao što je Ministarstvo vanjske trgovine. Opet, država je ta koja treba da podrži sve da postanemo digitalna sredina”, kaže Lagumdžija i ističe kako se u okviru pravljenja jednog novog svjetskog poretka i te kako mora voditi računa o velikim kompanijama.
“Uzmite za primjer ‘Google’ i ‘Apple’. Te kompanije, da su zemlje, sjedile bi na sastanku G20”, kaže on.
Pod terminom digitalni ambasador, pored već nevedene zvanične funkcije, se još, između ostaloga, smatraju osobe koje prođu posebnu obuku, nakon čega se jednolično i zvanično obučeni, opremljeni tabletima i svom potrebnom tehnologijom, stavljaju na raspolaganje turistima i vrše promociju grada. Nezavisne novine