Desetine hiljada KM za čestitke i prijeme

SARAJEVO, Većina kompanija u državnom vlasništvu i organa vlasti u BiH ne želi se odreći formalnosti slanja novogodišnjih čestitki i održavanja svečanih prijema u korist humanosti i društvene odgovornosti.
Za prijeme i čestitke potrošiće desetine hiljada KM i tvrde da je to stvar opšte kulture, jer je iznos koji se u ovu svrhu izdvaja mizeran.
Ta “mizerija” slanja jedne čestitke, primjera radi, košta koliko jedan topli obrok u narodnoj kuhinji, a od 200 do 300 čestitki, koliko bude poslato iz jedne institucije, može se napraviti bar 20 paketića za bolesnu i djecu bez roditelja.
Dok većina ističe da će se “ograničiti” na slanje čestitki, Ministarstvo vanjskih poslova BiH večeras organizuje novogodišnji prijem za zvaničnike u Domu OS BiH. Prijem će, prema procjenama iz ovog ministarstva, koštati najmanje 10.000 KM, koliko treba za “ozbiljan švedski sto” i zakup, dok se bogate evropske zemlje odriču prijema povodom nacionalnog dana jer nemaju novca.
“Rijetko ko se odlučuje da u humanitarne svrhe usmjeri novac namijenjen čestitkama i raznim zakuskama i koktelima. Zakuske, i ako se ne najave medijima, interno se organizuju. Firme i vlasti nemaju društvene odgovornosti. Nijedan iznos nije mizeran ako se zna da je topli obrok ravan čestitki. Ona može biti poslata i u elektronskoj formi, što je faktički besplatno”, kaže ekonomista Duljko Hasić.
Za čestitke će “Sarajevo-osiguranje” ove godine izdvojiti oko 200 KM, “BH gas” između 100 i 150 KM, uz napomenu da kupuju SOS čestitke. Iz “Elektroprivrede BiH” najavljuju “mjere štednje”, pa će tako podijeliti rokovnike i kalendare samo po svojim sektorima i samo će generalni direktor uputiti čestitke poslovnim partnerima.
Potpredsjednica FBiH Spomenka Mičić kaže da je još u dilemi da li će novac za obilježavanje Nove godine poslati nekoj organizaciji koja brine o pravima djece ili će “ispoštovati obavezu javne ličnosti”, pa se na kraju odlučiti na ovo drugo. Ona, kao i oba doma Parlamenta FBiH planiraju poslati 200 do 300 kurtoaznih novogodišnjih čestitki, mada uglavnom UNICEF-ovih.
Sekretar Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Anto Baotić kaže da ne bi bilo loše sredstva za čestitke usmjeriti u humanitarne svrhe, ali da neko treba da pokrene takvu inicijativu. U Parlamentarnoj skupštini BiH napominju da je slanje čestitki stvar opšte kulture.
Prema analizi Svjetske banke, više od pola građana u BiH živi na rubu egzistencije, a udruženja potrošača upozoravaju da petina dnevno preživljava sa tri KM.
Zilha Šeta, direktorica Narodne kuhinje “Stari Grad” u Sarajevu, kaže da jedan obrok za jedan mjesec košta 40 KM i da su decembar i januar “gladni mjeseci”, a donacije su dobili samo od građana.
“Teško je reći koliko vlast troši za obilježavanje Nove godine jer su to sredstva iz reprezentacije. Svako može konkretno pomoći ljudima da dočekaju Novu godinu u malo ljepšem okruženju umjesto da šalju formalne čestitke. Generalno, nema osjećaja solidarnosti”, rekli su u Nevladinoj organizaciji “Centri civilnih inicijativa”.
U Vladi FBiH nismo uspjeli saznati da li će organizovati ikakve svečanosti, ali je rečeno da za sada niko nije predložio bilo kakvo usmjeravanje novca u humanitarne svrhe.
Umjesto svečanog koktela, kompanija “Pliva” odlučila je da će u BiH ove godine novac dati za 3.000 obroka u javnim kuhinjama. Samo rijetke općine će hiljade KM koje su planirale za čestitke i ostale načine obilježavanja Nove godine dati za narodne kuhinje i paketiće djeci “čija radost vrijedi više od bilo kakvih prijema i poklanjanja kalendara”. Međutim, na primjer, općina Novo Sarajevo uputila je čestitke i nije se odlučila da to bar budu UNICEF-ove ili čestitke SOS Dječijeg sela.
Kompanija “Bosnalijek” ne isključuje mogućnost, kako kažu njeni predstavnici, da će i ove godine dati novac u humanitarne svrhe, te da neće biti nikakvih prijema i da će poslati elektronske razglednice. Predsjedništvo BiH zauzelo je stav da sredstva do 7.000 KM, koja su planirana za svečani prijem, usmjeri u kupovinu i podjelu paketića nezbrinutoj djeci. Nezavisne novine