BIJELJINA, U BiH se u 2012. godini očekuje ubrzano izdavanje trezorskih zapisa i obveznica, ali s višim kamatama s obzirom na nedavno sniženi kreditni rejting zemlje od strane agencije Standard i Purs, smatra glavni ekonomista Unikredita za jugoistočnu Evropu Goran Šaravanja.
On je upozorio da balansu između spoljnog i unutrašnjeg zaduživanja BiH u narednom periodu treba ekonomski racionalno pristupiti kako se alokacijom sredstava prema državnim vrijednosnim papirima ne bi ograničili potencijali kreditiranja stanovništva i privatnog korporativnog sektora.
“Uzimajući u obzir političku neizvjesnost, suvereni kreditni rejting ostaće izložen značajnom riziku daljeg smanjenja, posebno ako se ne stvore preduslovi formiranja vlasti na državnom nivou početkom sljedeće godine”, rekao je Šaravanja.
Šaravanja je dodao da nedovoljna nastojanja entitetskih vlada, uz očekivanja sporijeg ekonomskog rasta podstiču umjerenu reviziju fiskalnog deficita na 4,5 odsto BDP-a u 2012. U isto vrijeme očekuje se blago smanjenje deficita za ovu godinu, uglavnom kao rezultat porasta prihoda od indirektnih poreza u prva tri kvartala ove godine.
“Usporavanje u spoljno-trgovinskim odnosima osiguraće lagano smanjenje deficita na tekućem računu bilansa plaćanja u 2012. S obzirom na trendove i vrijednosti spoljne trgovine, prognoza tekućeg računa platnog bilansa blago je povećana u ovoj godini, dok će kombinacija znatno manjeg rasta izvoza dominantno determinisanog spoljnim uticajima, ali i uvoza zbog slabe lične potrošnje i manjih potreba za sirovinskim materijalima dovesti do smanjenja deficita tekućeg računa na nivo od oko sedam odsto prema BDP-u u 2012”, smatra on.
On ističe da treba imati u vidu da realizovane isplate po standbaj aranžmanu dospijevaju na naplatu već u četvrtom kvartalu naredne godine, što će dati dodatni podsticaj i zaduživanju na domaćem tržištu, posebno imajući u vidu već značajnije vraćanje duga na početku 2013.
Iako se evidentno očekuje jedva primjetan dotok stranih direktnih ulaganja tokom 2012. godine, kao jedan od rezultata spoljnih ograničenja, Šaravanja ističe da će pristup bankarskog sektora spoljnim izvorima finansiranja zasigurno biti raspoloživ, premda su očekivanja neto priliva nešto niža u odnosu na znatnije isplate u prethodnim periodima.
Osim toga, očekuje se da će domaća lična potrošnja u sljedećoj godini i dalje pokazivati znakove slabosti zbog niske kupovne moći stanovništva, što će dodatno biti naglašeno visokom stopom nezaposlenosti, minimalnim rastom realnih plata i umjerenom kreditnom dinamikom primjerenom aktuelnom ekonomskom trenutku.
“Imajući u vidu cijeli spektar spoljnih uticaja manifestovanih dobrim dijelom kroz nižu ino potražnju za nisko-tehnološkim proizvodima, uz rekao bih hronične unutrašnje slabosti, prognoza realnog rasta BDP-a za narednu godinu smanjena je sa 1,5 odsto na samo 0,5 odsto na godišnjem nivou”, ukazao je ekonomista Unikredita.
U isto vrijeme, prognoza realnog ekonomskog rasta za ovu godinu ostala je nepromijenjena, uglavnom zbog vrlo solidnog porasta izvoza roba i svojevrsnog blagotvornog efekta na industrijsku proizvodnju tokom prva tri tromjesečja ove godine.
Tako je industrijska proizvodnja ostvarila porast za 6,9 odsto na godišnjem nivou u posmatranom periodu, dok je izvoz roba zabilježio značajan dvocifreni rast. Srna
