ŠARLOT, Prema nedavnom izvještaju “Bank of Amerike”, ako ste investirali jedan dolar u bitkoin na početku decenije on bi danas vrijedio više od 90.000 dolara.
Bitkoin (XBT) se trenutno procjenjuje na oko 7.000 dolara. Iako je to znatno niže od maksimalne cijene koju je postigao prije dvije godine (20.000 dolara), znatno je više od nekoliko penija koliko je jedan bitkoin koštao prije 10 godina.
Bitkoin je i dalje visoko rizična investicija, ali je u toku posljednje decenije postao najpopularnija i naširoko prihvaćena kriptovaluta.
Sve je više mjesta gdje se bitkoin prihvata kao sredstvo plaćanja, a nekoliko investicionih kompanija i sve više mjenjačnica uvrštava bitkoin kao legitimnu valutu za trgovinu, prenosi Index.
Fejsbuk već duže vrijeme planira da pokrene svoju digitalnu valutu pod imenom Libra, što samo pokazuje da su kriptovalute sve zastupljenije i da će im sve više investitora poklanjati pažnju.
Izveštaj korporacije “Bank of Amerika” navodi i nekoliko drugih zanimljivih činjenica o kretanju tržišta u prethodnoj deceniji.
Nakon velike svjetske finansijske krize krajem prethodne decenije, tržište se oporavilo, akcije su rasle i dostigle nove nivoe uprkos trgovinskom ratu SAD i Kine, uprkos napadu predsjednika Trampa na federalne rezerve, neizvjesnosti oko Bregzita i ekonomskog usporavanja Evrope, kao i kontinuirano lošem stanju u Japanu.
Amerika na vrhu, Grčka i Mjanmar za izbegavanje
I dok je bitkoin bio pravo investicijsko otkriće u ovoj deceniji, svako ko je trgovao s kjatom (lokalnom valutom Mjanmara), nije se mnogo usrećio. Etnički sukobi, nasilje i nestabilnost nekadašnje Burme doprinijeli su da svako ko je na početku 2010. uložio jedan dolar u kjat danas posjeduje nešto manje od pola centa.
Kada su akcije u pitanju, Grci su se neprekidno borili s dužničkom krizom u koju su zapali. Investicioni stratezi “Bank of Amerike” Majkl Hartnet i Tom Rikets zabilježili su u izvještaju da jedan dolar uložen na grčko tržište kapitala u 2010. godini danas vrijedi svega sedam centi.
Berza Sjedinjenih Američkih Država bila je najbolja berza na svijetu. Jedan uloženi dolar u američke akcije na početku 2010. godine danas vrijedi oko 3,46 dolara, što je povećanje od blizu 25 odsto. Američke obveznice takođe ne zaostaju jer je i njihova vrijednost duplirana. S druge strane, Turska, je doživela pad svojih obveznica u prethodnih 10 godina. Jedan uloženi dolar u turske obveznice danas vrijedi samo 61 cent. Mnoge obveznice više ne stvaraju nikakav prihod investitorima.
Negativne kamatne stope pogodovale su zlatu, ali je nafta devalvirana
Nekoliko centralnih banaka širom svijeta snizilo je kamatne stope toliko da su otišle ispod nule, a sve kako bi podstakle razvoj posrnulih ekonomija.
Kao posljedica toga, iz “Bank of Amerike” poručuju da je u 2019. godini globalni dug država uvećan na 17 biliona dolara, uz negativne prinose. U 2010. godini nijedna obveznica nije imala negativne prinose.
Brazilska centralna banka bila je najaktivnija u prethodnoj deceniji, pa je čak 49 puta smanjivala ili povećavala svoje kamatne stope od 2010. godine.
S druge strane, banka Japana bila je “najmirnija”, uz samo jedno smanjenje kamatnih stopa u toku 2016. godine.
Kako su kamatne stope padale, investitori su se usredsredili na zlato. Jedan dolar uložen u zlato 2010. godine danas vredi 1,34 dolara. Nasuprot tome, investiranje u naftu nije se isplatilo, za jedan uložen dolar 2010. godine danas se mogu dobiti 74 centa. Index.hr