BEOGRAD – U decembru 2023. godine sve je izgledalo tako obećavajuće. Gotovo svi koji su ulagali u kripto tržište, već su vidjeli kako kupuju kuće, odlaze na odmor, kupuju bolji automobil… Svi grafikoni su bili zeleni, a pad vrijednosti bitcoina za polovinu je bila odmah iza ćoška. Tada je sve počelo da pada, pogađajući milione širom svijeta.
Raj iz 2023. godine
Prošla godina je bila prilično fenomenalna za svijet kriptovaluta sa više događaja koji su pomogli da se poveća vrijednost većine kriptovaluta. Dok su se mnoge zemlje plašile inflacije i pokušavale da se bore protiv nje, svoje poteze su uglavnom ograničile na kamatne stope. Ulaganje u tradicionalne valute postalo je rizičnije za mnoge, prisiljavajući ih da traže alternative.
Cijena bitcoina se prepolovljava svake četiri godine, posljednji put 17. april 2024, očekivanja obično utiču na tržišni sentiment cijelih šest mjeseci prije događaja. Prepolovljene je proces koji smanjuje količinu Bitcoina dostupnog za rudarenje, stvara situaciju u kojoj zalihe Bitcoina padaju, što dovodi do povećanja cijene.
Kako su kripto cijene nastavile da rastu, sve više i više ljudi je osetilo čuveni FOMO (Fear of Missing Out), koji privlači veliki broj investitora koji pokušavaju da ostvare profit.
Tokom 2023. godine cijena Bitcoina se udvostručila, počevši od oko 20.000 dolara i završavajući se na nešto više od 40.000 dolara.
Realna slika 2024. godine
Ova godina nije bila najbolja za većinu investitora u kriptovalute i derivate kriptovaluta, najblaže rečeno, uprkos velikim očekivanjima.
Mjeseci prije prepolovljenja Bitcoina doveli su do povećanja cijene, jer je krajem marta dostigla preko 71.000 dolara. Prepolovljenje nije dalo očekivani efekat jer su cijene nastavile da rastu i padaju, a opšti trend pokazuje pad.
Ostale vodeće kriptovalute kao što su Ethereum i Solana takođe su doživele stagnaciju cijena, a kasnije i pad. Globalna ekonomska neizvjesnost obično dovodi do povećanja investicija i trgovine derivatima kriptovaluta, što generalno utiče na rast cijene. Nažalost, danas to nije slučaj.
Neki čak tvrde da je nedavni pad vrijednosti uzrokovan lančanom reakcijom, jer su prekomerne trgovinske pozicije koje su likvidirane nastavile da snižavaju cijene, stvarajući tako određeni panični efekat. U vrijeme pisanja ovog članka, cijena Bitcoina se kretala na svega 58.000 dolara, a Ethereuma na 2.500 dolara.
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Inveticija je samo nešto što ili a) donosi (stvarnu) vrijednost, tipa proizvodi nešto ili vrši neke usluge, odnosno b) omogućuje vlasniku da uštedi neke izdatke, npr. stan može biti investicija ako se ne zbog kupovine ne mora iznajmljivati… Sve ostalo je ŠPEKULACIJA, a pogotovo “Bigtoin”
To mozda za neuki i neobrazovani narod. Pogledaj neku anketu recimo u Svici gdje preko 80% ljudi ulaze u sto drzavne obveznice, sto privatne, ETF-ove, razne investicione i hedge fondove, raznorazne tipove stednje pa isto tako i u kripto i NFT.
To sto ljudi odavde nisu culi dalje od investicija u stanove to je drugi par opanaka. Ali sta znaju ti zlotvori sa zapada, pa mi smo bre nebeski narod…
Da ali su isti rezidenti u uredjenim drzavama gdje vlada pravo i pravda..
U švajcarskoj više od pola nema ni svoju nekretninu a kamoli šta drugo… Osim toga finansijalizacija je već jednom dovela zapad pred propast, samo ih je 2. svjetski rat iščupao, a izgleda će opet biti sličan scenario… Nije moguća ekonomija koja se bazira većinski na raznoraznim finansijskim instrumentima, pare mora neko radom pokriti inače gube vrijednost (kao što struju za električna auta mora neko proizvesti)
Naravno i mogu svim ovim finansijskim instrumentima mnogo lakse da pristupaju, ali to ne oduzima od cinjenice da smo kao narod mnogo finansijski nepismeni. Mozda 1 od 10 ljudi kod nas vodi racuna o prihodima rashodima i zna gdje mu ide novac, sto je porazavajuce.