BEOGRAD, Krijumčari nafte u Srbiji ostvaruju dupli profit na prodaji „crnog zlata“. Oni gorivo istaču sa komercijalnih barži za oko 40 dinara po litru, a zatim ga prodaju po najmanje dvostrukoj cijeni. Zbog toga, ali i relativno malog rizika, šverc ovog goriva predstavlja jednu od „najpopularnijih“ ilegalnih djelatnosti na našim rijekama.
Krijumčareno gorivo u Srbiju najčešće stiže u rezervoarima velikih komercijalnih barži. Pošto je u velikom broju evropskih zemalja nafta za ove namjene oslobođena akciza i drugih nameta njena nabavna cijena iznosi između 20 i 30 evro centi po litru. Domaći krijumčari obično je plaćaju između 35 i 40 evro centi.
Plovila se zaustavljaju negdje na toku Dunava, gdje se, pod okriljem noći, nafta pretače u kanistere ili manje barže. Istakanje nekoliko tona nafte smanjiće nivo goriva u rezervoaru barže za svega nekoliko centimetara, što je gotovo nemoguće primjetiti. Dok sa ekipom Uprave carina u čamcu patroliramo Dunavom, pokazuju nam nekoliko malih barži privezanih u blizini naselja Banovci u opštini Stara Pazova. Objašnjavaju nam da je riječ o plovilima koja se koriste za pretakanje goriva iz rezervoara velikih komercijalnih barži.
– Iako su naizgled skromnih dimenzija mogu da prime veoma velike količine goriva, pre svega zahvaljujući trikovima poput duplog dna – priča Aleksandar Vulović, pomoćnik direktora sektora za kontrolu carinskih propisa Uprave carina. -Nafta završava na crnom tržištu gde lokalni organizatori šverca ostvaruju višestruku zaradu, jer je razlika u ceni ogromna. Mi smo u saradnji sa rečnom policijom i drugim nadležnim službama imali velike zaplene, ali reč je o problemu koji se mora rešavati sistematski.
Za spriječavanje šverca na oko hiljadu kilometara plovnih puteva koji su u njenoj nadležnosti, Uprava carina je donedavno na raspolaganju imala samo jedan gumeni čamac. Sada je kupljen savremen čamac opremljen radarom, GPS uređajem i sonarom, a uskoro će biti kupljen još jedan. Vulović se nada da će bolja tehnička opremljenost dovesti do veće efikasnosti u borbi protiv krijumčarenja na rijekama.
– Najveći problem je veoma dobra organizovanost švercera – kaže naš sagovornik. – Imaju čitavu mrežu saradnika koji su raspoređeni duž čitavog toka. Kada vide da naše ekipe isplovljavaju oni mobilnim telefonima upozoravaju saučesnike da prekinu akciju i sklone se. Krijumčari nikada ne ulaze u otvoren sukob sa nama. Često napuštaju tovare i ostavljaju tone nafte ne želeći da rizikuju hapšenje i odlazak u zatvor.
– Profiti su, uostalom, toliko veliki da taj gubitak verovatno neće ni osetiti – zaključuje Vulović.
Zapljene
Tokom prošle godine Uprava carina, u saradnji sa drugim državnim organima, zapljenila je 150 kilograma narkotika. Zapljenjeno je i 600.000 komada cigareta, velike količine falsifikovanih lijekova i polovne medicinske opreme, a otkriveno je i šest ilegalnih imigranata. Novosti