Cvjeta nelegalna proizvodnja cigareta u BiH

– Uvoz cigaret-papira u stalnom porastu, bez obzira na pad domaće proizvodnje

– Privatizacija domaće industrije donijela potpuni krah domaće proizvodnje

– Ogroman pad u naplati prihoda od akciza na cigarete

BANJALUKA – Uvoz papira za motanje cigareta u BiH, koji se mogu koristiti i za mašinsku proizvodnju, posljednjih godina je u enormnom rastu, što ukazuje ne samo na to da ljudi prelaze na motanje cigareta, već i na snažnu nelegalnu domaću proizvodnju neoporezivanih cigareta.

Podaci Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je uvoz cigaret-papira  u stalnom porastu, bez obzira na veliki pad domaće proizvodnje cigareta.

Tako je, na primjer, uvoz cigaret-papira u obliku knjižica ili cjevčica lani premašio uvoz u 2013. godini, dok je domaća proizvodnja cigareta u 2020. iznosila svega 14,4 odsto domaće proizvodnje u 2013. godini.

„Još radikalniji slučaj je uvoz cigaret-papira u rolnama, koji je u 2020. udvostručen u odnosu na 2013. godinu. Očigledan nesrazmjer između rasta uvoza cigaret-papira i sve manjih potreba domaće duvanske industrije ukazuje ne samo na kupovinu cigaret-papira od strane fizičkih osoba, nego i na nelegalnu proizvodnju cigareta u BiH“, navodi se u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu.

Potrošnja cigareta u BiH lani smanjena 20 odsto

Inače, potrošnja cigareta u BiH u prošloj godini smanjena je za čak 20,1 odsto, prije svega zbog povećanja maloprodajnih cijena i zbog negativnog uticaja mjera za sprečavanje širenja pandemije virusa korona u BiH i EU.

Analiza Odjeljenja za makroekonomsku analizu pokazala je da su proizvođači u prošloj godini povećali najniže cijene za 0,20 КM po kutiji, iako nije bilo povećanja akciza. To je smanjilo prodaju te kategorije cigareta za čak 58,7 odsto, dok je ukupan prihod kompanija na toj kategoriji cigareta smanjen za 9,1 milion КM.

„U pogledu naplaćenih indirektnih poreza manjak na PDV-u iznosio je 18,2 miliona КM, a na prihodima od akciza čak 98,2 miliona КM“, navedeno je u izvještaju.

U dokumentu se, između ostalog, navodi da je konačna privatizacija domaće industrije donijela potpuni krah domaće proizvodnje, a time i naplate akcize na domaće duvanske prerađevine.

Uvoz cigareta u 2020. godini bio je 50 odsto manji u odnosu na 2010., dok je kod domaćih cigareta zadržano svega sedam odsto proizvodnje iz 2010 godine.

„Nominalno, domaćih cigareta je manje na tržištu za 173,6 miliona kutija, a uvezenih za 161,5 miliona kutija. Može se zaključiti da su uvozne cigarete u potpunosti apsorbovale domaću proizvodnju do njenog nestanka. Očigledno je da su uvoznici svoju tržišnu ekspanziju u BiH vršili na račun domaće duvanske industrije“, dodaje se u informaciji.

Slični trendovi su zabilježeni i u strukturi duvana. Domaća industrija se ranijih godina fokusirala na prodaju duvana za pušenje. Međutim, u posljednje četiri godine primjetan je snažan pad proizvodnje domaćeg duvana, na jednoj strani, te snažan rast uvoza duvana za pušenje na drugoj strani.

Odlazak stanovništva smanjio prihode

Liberalizacija tržišta rada u Njemačkoj i nekim drugim razvijenim članicama EU prouzrokovala je odlazak radnosposobnog stanovništva iz BiH, a potom i cijelih porodica. Prema podacima EUROSTAT-a broj izdatih boravišnih dozvola državljanima BiH u posljednjih nekoliko godina rapidno raste.

Glavni razlog za izdavanje boravišnih dozvola u EU u 2018. je bio rad (33.229 ili 61 odsto svih dozvola), a ostalo školovanje, spajanje porodica i drugo.

„Ukoliko pretpostavimo da su sve osobe zadržane na radu i narednih godina ta brojka postaje dramatična. Budući da se radi o mlađim osobama takav proces se neminovno odražava i na potrošnju duvanskih prerađevina. Ako se uzme da je samo 10 odsto radnosposobnih osoba koje su napustile BiH dnevno konzumiralo jednu kutiju cigareta u BiH, pod pretpostavkom da se radi o najjeftinijem brendu čija je maloprodajna cijena 4,50 КM, godišnji gubitak prihoda bi iznosio 18,4 miliona КM. Budući da se radi o mnogo većem broju osoba koje su napustile BiH zbog posla gubitak prihoda je daleko veći“, dodaje se u analizi.

Na kraju, u Odjeljenju za makroekonomsku analizu zaključuju da je u posljednjih nekoliko godina primjetna stagnacija, a u 2020. ogroman pad u naplati prihoda od akciza na cigarete kao i da je kontinuirani rast poreskog opterećenja cigareta rezultovao značajnim padom legalnog tržišta i snažnim rastom crnog tržišta duvanskih prerađevina.

Međutim, iako je proces harmonizacije akciza u BiH sa standardom EU okončan i u 2019., 2020. i ovoj godini nije bilo povećanja akciza na cigarete, duvanske kompanije su lani povećale maloprodajne cijene.

„Duvanske kompanije su nastavile sa povećanjem maloprodajnih cijena cigareta i u ovoj godini bez obzira na pad prodaje u 2020. i činjenicu da je specifična akciza na cigarete na nivou iz 2019. godine. Prodaja cigareta u BiH u velikoj mjeri zavisi od eksterne potražnje nerezidenata, što se u vrijeme pandemije pokazalo slabom tačkom naplate akciza, ali i ukupnih indirektnih poreza“, navodi se u analizi i dodaje da i neizvjesnost u pogledu dužine trajanja pandemije korona virusa odlaže oporavak potrošnje, a time i naplate prihoda od akciza.

CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević