SARAJEVO, Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da postoji niz projekata koji nisu implementirani, mada su trebali biti kroz IPA program, jer se nije vodilo računa o raspodjeli ustavnih nadležnosti.
Cvijanovićeva je naglasila da se mnogo vremena trošilo na to da se utvrdi ko je za šta nadležan, a da je bilo dovoljno samo otvoriti i pogledati Ustav.
“Nakon četiri, pet projekata rekla sam šta je zajednički imenitelj svih problema koje smo identifikovali. U svakom od tih projekata situacija je bila vezana za činjenicu da se nisu uvažile ustavne nadležnosti učesnika iz Srpske, ali i drugih nivoa vlasti, uključujući i kantonalni nivo, koji nisu bili adekvatno zastupljeni”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Sarajevu nakon prvog sastanka zajedničke radne grupe EU i BiH za ubrzanje provođenja projekata koje finansira EU.
Ona je navela da je na sastanku konkretno razgovarano o važnim temama na koje je iz Srpske odavno skretana pažnja da se njima treba baviti, te da je jasno ukazala da je to zbog činjenice da se nije vodilo računa o raspodjeli ustavnih nadležnosti i da nije bila obezbijeđena uključenost svih nivoa vlasti na adekvatan način.
Govoreći o visini sredstava koja su izgubljena, premijer Srpske je navela da je 600 miliona evra u proteklih nekoliko godina bilo na raspolaganju, odnosno 200 miliona evra sredstava koja nisu realizovana i povučeni dogovoreni projekti.
“Ne govorim o milionskoj šteti na taj način, jer cijenim da nisu u nekim stvarima ni mogla biti implementirana sredstva jer je ignorisana činjenica šta jesu, a šta nisu ustavne nadležnosti. Da su stvari bile postavljene kako treba i da smo tačno znali za šta su sredstva trebala da služe, to bi bila užasno velika svota, a ovako, ako je vrijeme izgubljeno da bi nešto naučili onda to vrijedi”, rekla je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske je dodala da, nažalost, ima i konkretnih stvari koje su mogle da budu pružene građanima kada je riječ o razvojnim i infrastrukturnim projektima koji su ostali zablokirani.
Prema njenim riječima, učesnici sastanka su na dobrom putu da za neke od ovih projekata uskoro nađu rješenje, jer su identifikovani učesnici u projektima.
Ona je pohvalila pristup analizi svakog od projekta, kao i nivo na kojem se održava sastanak, te naglasila da je dobro da pokažu šta da se radi u budućem periodu da bi neki od projekata bili deblokirani.
“U narednom periodu treba precizno utvrditi detalje koji trebaju da budu sadržani u jednom projektu da bi bilo moguće da se implementira”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona smatra da se na taj način tim pitanjem trebalo baviti još prije nekoliko godina, jer postoje projekti koji se “vuku” iz 2008-2009. godine.
“Kada se govori o sredstvima koja su stavljena na raspolaganje BiH, uvijek se govori o velikim ciframa. Međutim, kada se pogleda koliko sredstava je BiH mogla da apsorbuje, vidjećete da je to mali broj”, navela je premijer Srpske.
Ona je dodala da je uvijek mali iznos bio na raspolaganju kada je riječ o praktičnim potrebama, odnosno socijalno-ekonomskoj dimenziji i u svrhu razvoja i podrške privrednim aktivnostima.
Cvijanovićeva se nada da će se ubuduće doći do rješenja koja će biti bolja, s obzirom da su čitav niz godina implementirani projekti koji su jačali institucije.
“Zašto jačati institucije ako nemamo jasnu viziju šta treba da rade, za šta su nadležne i koju dobrobit donose građanima. Niz projekata bio je isključivo usmjeren na jačanje institucija BiH”, naglasila je Cvijanovićeva i dodala da nije vidjela korist od njih nego samo gomilanje administarcije.
Prema njenoj ocjeni, današnji sastanak zajedničke radne grupe EU i BiH za ubrzanje provođenja projekata je prekretnica, jer su predstavnici EU uvidjeli da se treba baviti praktičnim stvarima.
Ona je najavila da će programiranje projekata za buduću pomoć biti na sektorskim principima što je sasvim drugačije u odnosu na IPU koja je bila proteklih pet, šest godina.
Kada je riječ o konkretnoj koristi, Cvijanovićeva je napomenula da je malo projekata koji se direktno odnose na korisnike, ali će ih biti kada se reformišu određeni sektori i kada se bude u stanju povući određena sredstva.
“Ovo je faza da smo u predvorju prije nego što dođemo u fazu da povučemo značajnija sredstva”, pojasnila je Cvijanovićeva i podsjetila da se ne može zanemariti činjenica da je u prošlosti bilo jako dobrih projekata kada je Srpska dobijala konkretnu pomoć.
Ona je navela da je tokom sastanka ukazano na nekoliko dokumenata koji trebaju da budu doneseni, poput strategije u oblasti saobraćaja i bezbjednosti, te da je bilo riječi i o nekoliko projekata isključivo u vezi sa FBiH, ali i o popisu poljoprivrednih gazdinstava.
“Predložila sam da tri statistističke agencije izađu sa uputstvima kako izvesti popis poljoprivrednih gazdinstava da ne bude političke svađe o tome da li treba donijeti neki zakon na nivou BiH. Dakle, potpuno praktičan pristup da brže dođemo do neophodnih podataka”, rekla je predsjednik Vlade Republike Srpske.
Sastanku su prisustvovali i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Kristijan Danijelson i direktor Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić.
Iz Delegacije EU u BiH ranije je saopšteno da se u BiH trenutno provode projekti vrijedni 210 miliona evra, a dodatni od 150 miliona evra treba da budu ugovoreni. Srna
