BEOGRAD, Riža je žitarica koja, s obzirom na svoju geolokacijsku prostranjenost, hrani više od polovine svjetskog stanovništva. Na evropske prostore rižu je donio Aleksandar Makedonski sa jednog od svojih mnogobrojnih osvajanja.
Međutim trebalo je proći više od 12 vijekova da se počne uzgajati u Evropi. Kao namirnica, riža je bogat škrobom, karakteriše ga najveća energetska vrijednost među žitaricama (100 g = 355 kcal) te visok stepen hranjivosti. Sadrži i minerale od kojih je najviše fosfora i kalija. Također, sadrži i željezo, magnezij, kalcij, bakar te cink. Od vitamina sadrži najviše vitamina E, naročito u klici, te vitamine B u ljusci.
Riža se uzgaja više od pet hiljada godina i postoji bezbroj vrsta riže, bijela, smeđa, basmata, divlja…
Međutim, klimatske promjene koje su prouzrokovale suše i poplave širom svijeta, prete da unište ovu poljoprivrednu kulturu.
Istraživanja su pokazala da gajena riža nije otporana na klimatske promjene. Cvijet, odnosno polen, gajene riže na višim temperaturama postaje neplodan i biljka ne daje sjemenje.
Ukoliko ne postoje optimalni uslovi, korov, koji je otporniji na sušu i visoke temperature, brže raste i razmnožava se, što dovodi do slabijeg roda riže.
Zato istraživači američkog Sekretarijata za poljoprivredu pokušavaju odgojiti divlju crvenu rižu, koja je srodana gajenoj riži.
Dosadašnja ispitivanja su pokazala da je divlja riža, koji spada u prilagodljive korove, mnogo više otporan na suše i visoke temperature, te da u današnjim uslovima klimatskih promjena raste brže i daje mnogo više sjemenja od gajenih vrsta riže.
Istraživači vjeruju da će se divlja crvena riža moći uzgajati u uslovima ekstremnih suša ili poplava, što će u narednim decenijama, za koje najavljuju velike promjene klime, biti od važnosti za prehranu cijelog čovječanstva. Agencije