BEOGRAD, Željezara u Smederevu će, nastaviti da posluje – kaže za ”Novosti” Nebojša Ćirić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, nakon odluke Vlade Srbije da za jedan dolar preuzme željezaru u Smederevu od ”Ju-Es stila”.
* Kako je moguće da se održi proizvodnja, a da se ne proizvode dnevni gubici zbog kojih Amerikanci i napuštaju Smederevo?
– Jasno je da država ne može tu firmu da vodi bolje nego privatni vlasnik, bar ne trenutno. Ali, u ovom slučaju, motiv države nije ekonomske, već socijalne prirode. Jednostavno, mora se omogućiti da zaposleni u ovoj kompaniji nastave da žive od svog rada. Pritom, vjerujem da bilo kakvo angažovanje države u smederevskoj želejzari mora biti privremeno, odnosno da se vrlo brzo nađe drugi strateški partner.
* Slovački pogon ”Ju-Es stila” nastavlja da radi u punom kapacitetu zahvaljujući porudžbinama njihove auto-industrije. Zar ”Fijat” ne može, svojim narudžbinama, da pomogne?
– Da bi se u smederevskoj željezari proizvodio lim potreban za proizvodnju automobila, neophodna je investicija od 80 miliona evra. Teško da je to danas isplativo. Nažalost, tu vrstu limova, potrebnu auto-industriji, željezara u Smederevu nikada nije proizvodila.
* Predstavili ste nedavno Prijedlog zakona o ograničenju rokova plaćanja. Mnogi privrednici veruju da ćemo imati još jedan zakon koji se neće primjenjivati…
– U pripremi tog zakona bili smo vođeni idejom da on u potpunosti bude primjenljiv u praksi. Namjera nam je da se spriječi generisanje novih dugova, ubrzaju tokovi novca i poveća likvidnost. Računamo da bi, tokom naredne nedjelje, o Prijedlogu zakona trebalo da raspravlja Vlada, a zatim i da se nađe u skupštinskoj proceduri. Rok za primjenu zakona je dva mjeseca, što praktično znači da bi Zakon o ograničenju rokova plaćanja mogao biti u primjeni tokom proljeća.
* Već je usvojena Uredba koja je trebalo, bar djelimično, da utiče na skraćenje rokova plaćanja. Kakve je ona rezultate dala?
– Ona je imala polovične rezultate. Opet se pokazalo da, čim se nešto reguliše uredbom, nema ni pun efekat. Pored toga, tim aktom nisu bila obuhvaćena javna preduzeća koja su krupni igrači u privrednom životu. Zakonom će biti obuhvaćeni svi, od državnih institucija, preko javnih preduzeća, pa do privatnih privrednih subjekata.
* Prema važećim zakonima, država ne može da bude prekršajno gonjena. Znači li to da će državne institucije biti amnestirane od kazni?
– Prema Zakonu o prekršajima, država ne može da bude prekršajno gonjena. Ali, zato smo uveli novčanu kaznu za odgovorna lica od 50.000 do 150.000 dinara, koja će važiti za sve, bez izuzetaka. Nju će morati da plate i svi ministri, predsjednici opština, gradonačelnici, odnosno i svi odgovorni u institucijama države.
* I postojeći zakoni predviđaju da onaj koji duguje, dug mora i da plati. Ali, ništa od toga…
– Ovaj zakon bi upravo trebalo da spriječi takve scenarije. Ubuduće će sud morati da donese izvršno rješenje u roku od pet dana na osnovu validne dokumentacije i dokaza. Provjerava se koliko je vremena prošlo od zakonskog roka za plaćanje obaveza, a koji je maksimalno 60 dana i odmah se ide na izvršenje i skidanje novca sa računa dužnika. On ima pravo na prigovor, ali ta žalba ne odlaže izvršenje.
* U predstavljanju Prijedloga zakona o ograničenju rokova plaćanja čulo se da su primjenjena rješenja koja važe u EU. Zašto onda i rokovi nisu ograničeni na maksimalnih 30 dana, što primjenjuje EU, a ne na 60 dana?
– Zbog specifičnosti situacije u kojoj se nalazi srpska privreda, taj rok kod nas je 60 dana. Isto rješenje koje primjenjujemo mi, primjenjuju i Hrvati i Slovenci. Važno je da zakon što prije uđe u primjenu, jer imamo, kada je u pitanju poštovanje rokova plaćanja, veliki problem. Da podsjetim, prosječan rok naplate potraživanja je 129 dana. U građevinskom sektoru prosječan rok naplate je 227 dana, u prehrambenoj industriji 164, a u tekstilnoj industriji 163 dana.
* Ranije je bilo dosta govora o kreiranju registra nesavjesnih direktora i vlasnika firmi. Sa tim se zastalo?
– Jasno je da i Srbija mora da ima jedan takav registar, kako bi se privrednicima skrenula pažnja na one koji nesavjesno posluju. Trenutno analiziramo rješenja koja je primjenila Velika Britanija. U pitanju je osjetljiva oblast, podložna mogućim zloupotrebama, pa valja biti oprezan.
* Prema analizama Svjetske banke, neophodno je da se u Srbiji zapošljava oko 75.000 ljudi godišnje kako bismo dostigli evropski prosjek. Da li je to plan ove Vlade?
– Stopa nezaposlenosti u Srbiji je izuzetno visoka. U uslovima krize i očitih novih ekonomskih problema koji nam se prelivaju iz svijeta, najvažniji cilj nam je da zadržimo postojeća radna mjesta. Pored toga, kao efekat paketa pomoći privredi od gotovo sedam milijardi dinara, očekujemo održavanje i unapređenje postojećih kapaciteta privrede. Povećali smo sredstva za podsticanje domaćih i stranih investicija u proizvodne djelatnosti za više od milijardu dinara, što bi trebalo da otvori mogućnost i novih zapošljavanja. Prošle godine su mjere koje je Ministarstvo ekonomije sprovelo, dovele do očuvanja oko 40.000 radnih mjesta. Sličan efekat očekujemo i u ovoj godini.
* Srbija mnogo više daje za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih nego za njihovo osposobljavanje za tržište radne snage…
– Budžet Nacionalne službe za zapošljavanje je smanjen u ovoj godini, jer jednostavno nema više sredstava. Ali, i dalje se sprovode programi koji bi mogli da pomognu nezaposlenima da postanu konkurentniji na tržištu radne snage.
”Fijat” neće napustiti Srbiju
* Oko ”Fijata” gotovo na nedjeljnom nivou imamo oprečne informacije. Ostaju u Kragujevcu, odlaze…
– Kada je u pitanju investicija ”Fijata” u Srbiji, sve ide prema dogovorenoj dinamici. Već u martu će svjetska javnost, na sajmu u Ženevi, vidjeti prvi model automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu.
Besplatne akcije
* Već neko vrijeme se licitira sa datumom podjele besplatnih akcija ”Telekoma Srbije”. Sada se pominje april?
– Završetak transakcije ”Telekom Srbija” sa grčkim OTE-om apsolutno otvara prostor za pripremu raspodjele besplatnih akcija, pa se taj proces može očekivati vrlo brzo. Novosti