Činovnici u BiH imaju najveće plate u regiji

BANJALUKA, Troškovi plata zaposlenih u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, a stručnjaci ističu da bi se kombinacijom različitih mjera mogle napraviti uštede i do nekoliko stotina miliona maraka.

Na neodrživo stanje upozorili su i lideri šest najjačih stranaka na sastanku koji je u petak održan u Banjaluci, a zajednički stav je da institucije BiH imaju prevelike troškove i da je neophodno da se ide na smanjenje ukupne administracije, ali i primanja zaposlenih.
 Potrošnja
Analize su pokazale da bi se oslobodilo 750 miliona KM godišnje ako bi izdvajanje za plate zaposlenih u javnoj upravi kombinacijom mjera štednje, reorganizacijom, smanjenjem plata i smanjenjem njihovog broja bilo svedeno na nivo od deset odsto BDP-a. Ušteđeni novac mogao bi se investirati u otvaranje novih radnih mjesta.
Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa, prosječne plate zaposlenih u javnom sektoru veće su za 40 odsto od prosječnih plata u BiH, a troškovi plata javnih službenika u odnosu na BDP najveći su u regiji.
– Neopravdano visoke plate zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja zemlje i njene ekonomije. U BiH su ova izdvajanja srazmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama – Srbiji i Hrvatskoj. BiH izdvaja čak 12,8 odsto svog BDP-a za plate u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija deset odsto i manje od toga – kazali su u CPI-ju.
Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i uslugama može se otvoriti sa ulaganjem prosječno 50.000 KM. Ako bi ostvarene uštede bile ulagane u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15.000 ljudi u sektorima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelu privredu naprijed.
Paradoksalno je da u BiH, u periodu krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa danas iznosi 72.160, što je za 4.000 ljudi više nego 2008. godine, a izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi trenutno iznose 3,2 milijarde KM ili 12,8 odsto BDP-a.
Preporuke
Na visok nivo plata i naknada u BiH, upozoravaju i iz Svjetske banke.
U izvještaju Svjetske banke pod nazivom “BiH – Pregled javnih rashoda i institucija” navodi se da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011. godini.
Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 odsto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 odsto u Makedoniji do 11,9 odsto u Letoniji.
Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka činovnika u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi koje se, navode, uprkos krizi dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.
Prema istraživanju GEA, u zemljama EU plate parlamentaraca nigdje nisu veće za više od tri puta od prosječne plate, dok su u BiH veće od šest prosječnih plata.
U Norveškoj i Belgiji političari na najvišim pozicijama imaju jednu i po prosječnu platu, a u Njemačkoj i Letoniji duplo su veće od nacionalnog prosjeka.
Sa dvije i po prosječne plate poslanik u Sloveniji je za nekoliko procenata iznad evropskog prosjeka.
Po ovim kriterijumima hrvatski i srpski poslanici ispunjavaju evropske standarde i neće morati prilagođavati svoje plate kako bi ušli u najjaču ekonomsku uniju država na svijetu.
Broj zaposlenih u institucijama BiH u prvoj polovini prošle godine iznosio je 21.380.  Prema izvještaju o izvršenju buyeta institucija BiH za 2010. godinu, troškovi za plate i naknade iznosili su oko 508,4 miliona maraka, dok je za naknade troškova zaposlenih potrošeno još 125,5 miliona.
Prema izvještaju o izvršenju buyeta za prvu polovinu prošle godine, za plate i naknade potrošeno je 258,6 miliona KM, a 55 miliona za naknade troškova zaposlenih.
Najviše radnika u institucijama na nivou BiH ima Ministarstvo odbrane, koje zapošljava 9.451 osobu ili 43,9 odsto ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH.
Porezi
U CPI-ju su naglasili da su poreska opterećenja u BiH u 2011. godini, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana znatno niži.
– Ukupni naplaćeni poreski prihodi u BiH prošle godine iznosili su visokih 38,4 odsto BDP-a, dok je u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31,4 odsto BDP-a – kažu u ovoj organizaciji. Glas Srpske