BANJALUKA – U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
autor: Bife.ba
U ovome tekstu domaće cijene su predstavljene kroz cijene novih prodatih stanova (Republika Srpska).
Strane cijene su cijene metala na bazi jednog robnog indeksa – Commodity Metal Price Index.
Ovaj indeks u sebi, pored ostalog, sadrži bakar, željezo i aluminijum.
Cijena ova tri metala bi sa aspekta utroška građevinskih materijala trebali biti jedne od ključnih za određivanje troška izgradnje novih stanova i na kraju cijene novih stanova.
Slika pokazuje da je prethodni intuitivni zaključak samo djelimično tačan.
Rast cijena stanova u Srpskoj i promjena vrijednosti cijena metala u posmatranom periodu imaju sličan, ali ne i istovjetan, ritam kretanja.
Ponekad rast cijena stanova prati rast cijena metala, a isto se dešava i tokom pada.
Za jedan duži vremenski period, od 2017. godine, izračunali smo da je 25% promjena u cijeni stanova uslovljeno promjenom cijena metala.
Promjena cijena novih stanova u Banjaluci i svjetskih cijena metala
(od polovine 2019. do prvog tromjesječja 2022)
Izvor: RZSRS i WB. Na grafikonu su prikazane promjene cijena između dva uzastopna tromjesječja, a vrijednost indeksa cijena metala transformisana je takođe u tromjesečnu stopu rasta.
Ostatak od 75 odsto predstavlja „zonu sumraka“, ili statistički rečeno neobjašnjeni varijabilitet, ili neobjašnjeni uzrok promjena cijena stanova u Banjaluci.
Npr. krajem 2019. cijene stanova su porasle za 15 odsto, a svjetske cijene metala za se nisu mijenjale.
Suprotnost ovome je period od polovine 2020. do polovine 2021. kada cijene metala teže ka Suncu, a cijene stanova u Srpskoj relativno miruju.
To je bilo tokom jednog perioda pandemije kada rast cijena metala, koji spadaju u najvažnije građevinske materijale, nije uticao na cijenu novih stanova, pa bismo možda mogli zaključiti da je siva zona zapravo stepen tražnje za stanovima?
Tokom pandemije građani su odlučili da smanje investicije u stambene nekretnine?
Vrlo interesantno je da su na samom početku pandemije (prvi kvartal 2020) pad cijena stanova u Srpskoj i pad cijena metala gotovo identični (-11 odsto).
U proteklih 9 mjeseci, tj. od polovine prošle godine pa sve do prva tri mjeseca prošle godine, međuzavisnost u promjeni cijene novog stana i cijena metala je gotovo 100 odsto, što se vidi i golim okom.
Golim okom se i vidi da iako je trend kretanja cijena potpuno jednak tokom ovih devet mjeseci, ipak cijene stanova rastu u pojedinim djelovima ovoga perioda neuporedivo brže od cijena metala, a to bi se opet moglo pripisati našoj zoni sumraka tj. tražnji za novim stanovima.
Zaključno sa prvim kvartalom 2022. vrlo je mala razlika u rastu cijene novog stana (26 odsto) i rastu cijene metala (21 odsto).
Čini se kao da su prodavci i kupci početkom godine prepisali cijene metala sa svjetskih berzi i ugradili ih u cijene novih stanova?
Podatak za junske cijene metala je davno objavljen, a podaci za cijene novih stanova se čekaju.
Rast cijena stanova je početkom godine obrazlagan prije svega rastom cijene željeza i ostalog građevinskog materijala.
Vrlo brzo ćemo saznati da li vrjedi i obratno, ili možda preovladava zona sumraka, tj. tražnja.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Koliki je procenat učešća troškova metala u ukupnoj prodajnoj cijeni stana ?
Nije zanemariv ali sigurno nije ni presudan.
U gradjevinarstvu se najvise zeljeza koristi za armiranje, zatim za limariju.
Bakar se koristi za elektro instalacije. Aluminijum za elektroinstalacije i stolariju, ali to je u redjim slucajevima.
Zeljezo i aluminijum se koriste i za ograde ali to je pri izgradnji kuca.
Troskovi pri izgradnji stanova, procentualno su razliciti u zavisnosti od mnogo faktora. Bih je malo trziste na kome najveci procenat cene stana ocilira od lokacije. U vecim gradovima najveci trosak cine zapravo cena zemljista i dozvola.
Posto je trziste malo desavaju se situacije da je statisticki cena u jednom mesecu pala a u drugom porasla. Glavni uzrok toga je zapravo sta se stvarno prodalo.
Ako je u junu vecina prodaje bila stanova u Banja Luci i Sarajevu, cijena je visoka. Nakon toga dodje period u kome su stanovi u izgradnji u vecim gradovima prodati, pa zbog toga veci gradovi ne ucestvuju u statistici i samim tim veci procenat statistike cine manja mjesta gdje su stanovi jeftiniji.
Posmatrati bih kao jedisveno trziste je besmisleno.
Ne kosta isto zemljiste i dozvola u Teslicu i u Banja Luci, Sarajevu i Kaknju.
Ako se zeli praviti realna statistika, potrebno je praviti za svako mjesto pojedinacno a i to je upitno jer smo malo trziste.
Ovog mjeseca na trziste izadje 200 stanova u Adi, po cijeni od 2000km/m2 i cijena je pala. Naredno mjeseca na trzistu se prodaje 200 stanova u centru, po cijeni od 4000km/m2 i cijena je ostisla u nebesa.