BEOGRAD, Cijena hljeba u Srbiji zasada je stabilna, a pekari kažu da cijene zavise od mjesta prodaje, regiona i kupovne moći stanovništva.
A tamo gdje je veća ponuda, cijene su kod osnovne kategorije hljeba “sava” i niže od propisane zbog visoke konkurencije.
Vlada Srbije je produžila uredbu kojom je ograničila cijenu vekne “sava” na maksimalnih 44 dinara, kako bi tu najosnovniju namirnicu učinila dostupnom većini potrošača. Uredba će važiti do kraja septembra, dok za ostale vrste hljeba važi slobodno formiranje cijene o čemu odlučuju sami proizvođači.
Trenutno su šarolike cijene, a osnovne vrste vekne od brašna “tip 500” kreću se od 35 do 44 dinara, mada u pojedinim pekarama i radnjama hljeb nude i po 33, što je slučaj na obodu gradova i u unutrašnjosti. Na pitanje da li je zbog poskupljenja goriva i skoka kursa došlo do rasta cijena ostalih vrsta hljeba i peciva, u Uniji privatnih pekara tvrde da je tržište stabilno.
– Nemamo saznanja da je bilo nekih pomjeranja cjenovnika – kaže za “Novosti” Zoran Pralica, predsjednik Unije privatnih pekara. – Tržište je stabilizovano zahvaljujući interevenciji pšenice iz Robnih rezervi po 20 dinara za kilogram, koja je obavezala sve one koji su je preuzeli da brašno ne mogu da prodaju iznad 27 dinara.
Pralica ističe da će pekari čekati prinose ovogodišnjeg roda pšenice, što će odrediti i cijenu te strateške robe u narednom periodu. Naravno bilo bi dobro da se zaustavi skok deviznog kursa, jer u suprotnom to će se odraziti na cijene svih berzanskih artikala, pa i pšenice.
Velika potrošnja
U Srbiji se tradicionalno dosta troši hljeb. Prosječan građanin Srbije i dalje godišnje pojede tri puta više te namirnice nego recimo stanovnik Evropske unije.
– Jedemo 105,9 kilograma hljeba po stanovniku godišnje, što je ubjedljivo najveća potrošnja u EU, što govori o standardu naših građana – ukazuju u Privrednoj komori Srbije. Novosti
