MOSKVA – Rusija, najveći svjetski izvoznik pšenice, značajno je smanjila svoju izvoznu kvotu za početak 2025. Kako prenose svjetski mediji, ovaj potez bi mogao imati veliki uticaj na globalna tržišta hrane i potencijalno uticati na cijene hljeba širom svijeta, prenio je Rio tajms.
Nova izvozna kvota primjenjivaće se od 15. februara naredne godine do 30. juna, a dozvoljava se izvoz od 10,6 miliona tona pšenice, što je značajno manje u odnosu na ukupno 29 miliona tona žitarica prošle godine. Ipak, predviđanja su da bi u drugoj polovini naredne godine ta zemlja mogla da izvozi još 25 miliona tona pšenice, ako se ozimi usevi oporave i žetva bude na zadovoljavajućem nivou, saopštila je nedavno Unija izvoznika i proizvođača žitarica.
Prema objašnjenju, Rusija se suočava sa mnogim poljoprivrednim izazovima i to je odgovor na pitanje zašto se dešava tako drastičan rez.
Kako se navodi, slaba žetva u 2024. donijela je 83 miliona tona pšenice, u poređenju sa 92,8 miliona u 2023. Uprkos ovom padu, izvoz je porastao na rekordne nivoe i iscrpio domaće zalihe. Sada, kada je inflacija dostigla 8,5 odsto u oktobru 2024. godine, vlada daje prioritet lokalnim potrebama.
Još ranije je objavljeno kako su ruski poljoprivredni proizvođači nezadovoljni zbog niske cijene pšenice i visokih troškova, pa su mnogi primorani da pređu na unosnije usjeve kao što su grašak i suncokret. Ova promjena bi mogla dodatno zaoštriti globalnu ponudu pšenice u narednim godinama.
Za globalna tržišta sve ovo predstavlja ogromnu neizvjesnost. Analitičari ističu da će se veliki uvoznici u prvoj polovini godine, poput Egipta i Turske, boriti za nove dobavljače. Druge zemlje izvoznice mogle bi da iskoriste priliku da prošire svoj tržišni udio. Zbog toga bi cijene hljeba u mnogim zemljama mogle da porastu. Dok Rusija obuzdava svoj izvoz pšenice, svijet se mora prilagoditi novoj realnosti u trgovini žitom. Naredni mjeseci će otkriti uticaj ove promjene politike kako na međunarodna tržišta, tako i na potrošače i njihove budžete – navodi se u izvještaju.
Kako za Politiku kaže agrarni analitičar Žarko Galetin, Srbija je sigurna što se tiče pšenice, imamo značajne količine i za domaće potrebe i za izvoz. Ali ova odluka Rusije će definitivno uzdrmati svjetsko tržište, iako ova zemlja i dalje ima ogromne izvozne potencijale između 40 i 50 miliona tona. Ipak, čini se da im se bumerang vraća, jer su u posljednjih 10, 15 godina od neto uvoznika postali najveći svjetski izvoznik žita.
“Diktrirali su cijene pšenice, pravili aranžmane sa Egiptom, Kinom. Te cijene koje su ugovarali bile su toliko niske, tako da su praktično obesmislili izvoz drugih velikih tržišnih igrača, pre svega Ukrajine i SAD. Sad se desilo to da su preterano mnogo izvezli i moraju da brinu o svojoj prehrambenoj sigurnosti, tako da pribegavaju carinskim i vancarinskim mjerama. Sve u svemu, čuvaju sopstveni bilans. To sve može da dovede do poremećaja”, ističe Galetin i dodaje da je trenutna situacija na svjetskom tržištu stabilna, ali kada se najveći svjetski izvoznik povuče sa tolikim količinama, ovo će sigurno imati posledice.
Kako napominje, svjetsko tržište je silom prilika postalo imuno na razne poremećaje. Ali, dodaje, kada se u jednom periodu povuku iz opticaja milioni tona negde u perspektivi, rast cijena jeste neminovan. Kako kaže, cijene žita već polako rastu. Kod nas je pšenica sa 13 odsto proteina koštala oko 23 dinara, bez PDV-a.
“Nešto se dešava definitivno. Dijelom je i sezonski uticaj, ali ruske odluke takođe nisu bez značaja”, ističe Žarko Galetin. Politika