VAŠINGTONG, Američka Centralna obavještajna agencija, CIA, objavila je novi izvještaj o svojevrsnoj ličnoj karti Bosne i Hercegovine, u kojem se podaci dosta razlikuju od zvaničnih koje posjeduju domaće vlasti.
Višak 800.000
To što se vlasti BiH teško mogu dogovoriti o novom popisu stanovništa, kojim bi se došlo do preciznijih podataka o stanju u zemlji, za analitičare i obavještajce CIA-e očito ne predstavlja problem da o BiH sakupe brojne informacije, od kojih neke možda čak nemaju niti domaće institucije.
Ono što je sigurno, ako slični podaci postoje u institucijama BiH, teško da su objedinjeni na jednom mjestu, poput pregleda kojeg nudi najnoviji izvještaj američke tajne službe.
Zasigurno jedan od najznačajnijih podataka, sadržanih u izvještaju je precizan broj stanovnika koji prema podacima CIA-e žive u BiH. Tako je u BiH u julu 2008. godine živjelo 4.590.310 stanovnika. Ovaj podatak još je interesantniji kada se zna da prema zvaničnim procjenama državne Agencije za statistiku, u BiH živi tek oko 3,8 miliona stanovnika.
Teško se odlučiti da li vjerovati procjenama službenih institucija BiH ili jedne od najbolje organiziranih tajnih službi na svijetu. Jer, kredibilitet ovog podatka CIA-e dodatno potvrđuje i niz drugih i više nego preciznih informacija koje se o BiH mogu pročitati u njenom najnovijem izvještaju o BiH.
Koliko živimo
Tako se CIA ne zaustavlja na pukom broju građana koji žive u BiH, već nudi i niz informacija o strukturi stanovništva koje se teško mogu pronaći sabrane na jednom mjestu u bilo kojem sličnom izvještaju domaćih institucija. Prema CIA-inim informacijama, najveći dio populacije BiH otpada na građane u dobu od 15 do 64 godine, njih čak 70,6 posto. Djece do 14 godina u BiH ima oko 14,7 posto koliko iznosi i procenat starijih od 65 godina.
No, podaci o strukturi stanovništva ne staju ni tu: u izvještaju navodi da je prosječna starost građana u BiH 39,4 godine. Zanimljivo je da su žene u BiH u prosjeku starije od muškaraca za dvije godine. Prosjek kod muškaraca je 38,2 godine dok je kod žena 40,5 godina.
Prosječna očekivana životna dob žena je 82 godine, dok muškarci u prosjeku žive 74 godine.
Vjerovatno će mnogi od njih uspjeti doživjeti novi popis stanovništva u BiH, koji će pružiti konačnu potvrdu tačnosti podataka koji su o BiH prikupili američki tajni agenti.
HIV-om 900 zaraženih
Prema podacima CIA-e u Bosni i Hercegovini trenutno oko 900 ljudi živi sa virusom HIV/ AIDS-a, dok je do 2003. godine u BiH od ove bolesti umrlo oko stotinu zaraženih.
Nacija i religija
Zanimljivo je da se u izvještaju navode veoma precizni podaci o religijskoj i etničkoj strukturi stanovništva BiH. Tako je najviše Bošnjaka, 48 posto. Procenat Srba u populaciji BiH je 37,1 posto, dok je Hrvata 14,3 posto. Prema ovom izvještaju ostalih u BiH ima svega oko 0,6 posto. Podaci o religijskoj pripadnosti dosta se razlikuju i ukazuju da etnički kriterij baš i ne može striktno da se veže uz pripadnost nekoj od religija. Muslimana je oko 40 posto, pravoslavaca 31 posto, katolika 15 posto dok je procenat ateista i pripadnika drugih konfesija 14 posto.
Živimo od usluga
U izvještaju CIA-e navodi se i niz podataka o ekonomskoj situaciji u BiH. Analitičari ove organizacije upozoravaju da su dva najveća problema sa kojim se suočava bh. ekonomija velika nezaposlenost i ogromni trgovinski deficit. Stopa nezaposlenosti u BiH je oko 45 posto. Međutim procjene CIA-e su da se ova stopa treba uzeti sa rezervom, jer najmanje 30 posto zvanično nezaposlenih, radi na crno. Od ukupnog stanovništva, procjenjuje se da ja radno sposobno oko 1,1 milion ljudi. Bruto društveni proizvod procjenjen je na oko 14,7 milijardi dolara, dok GDP po glavi stanovnika iznosi oko 7.000 dolara. Najveći dio GDP-a ostvaruje se od pružanja različitih usluga, čak 66 posto. Poljoprivreda u GDP-u učestvuje sa 10,2 posto, dok je udio industrije oko 23,9 posto.
Višak i uvoz
Dosta interesantni podaci u izvještaju navode se i o proizvodnji električne energije. Tako se u BiH proizvodi 12,2 milijarde kilovat sati struje, dok je potrošnja 8,2 milijarde kilovat sati. No, unatoč očitom višku, u BiH se uvozi oko 2,1 milijardi kilovat sati, dok je izvoz oko 3,5 milijarde kilovat sati električne energije.
Nema nafte
Prema podacima CIA-e, u BiH nema potvrđenih nalazišta nafte i prirodnog gasa.
Kaskamo za regionom
Broj fiksnih telefonskih linija u BiH je 989.000 dok je broj mobitela 1,8 miliona. Međutim u izvještaju se naglašava da telekomunikacioni sektor u BiH treba modernizaciju, te da je nivo usluga koji se pružaju, naročito, u urbanim dijelovima, znatno ispod prosjeka kakav imaju druge zemlje bivše Jugoslavije. Ističe se da je broj mobitela dostigao stopu od 22 na 100 stanovnika, dok je situacija kod fiksne telefonije oko 20 na stotinu stanovnika. Broj korisnika interneta nešto malo je niži od jednog miliona.
Pola makadama
Prema CIA-i, BiH ima čak 28 aerodroma, od kojih osam imaju asfaltirane piste. Ukupna dužina pruga je 608 kilometara, dok je mreža cesta duga 21 hiljadu kilometara od čega je samo polovina asfaltirana.
Heroin i korupcija
Od opasnosti sa kojim se Bosna i Hercegovina susreće, CIA-a naglašava problem rasta tranzita krijumčarenja heroina u zapadnu Evropu, dok je u dosta manjoj mjeri prisutan šverc marihuane. Posebno se upozorava na činjenicu da je BiH i dalje jako osjetljiva i ranjiva na aktivnosti pranja novca, prije svega zbog nesređenosti u ekonomiji, slabim policijskim strukturama, te prisustvu korupcije.
Samo zemljotres
Razorni zemljotresi jedina su prirodna katastrofa koja prijeti Bosni i Hercegovini, smatraju obavještajci CIA-e.
Protesti i granice
Zanimljivo je da se kao problem za vlasti BiH navodi veliki pritisak izbjegličkih udruženja, studenata, te ratnih veterana. Kao problemi ističu se i otvorena pitanja oko definiranja konačnih granica sa Srbijom i Hrvatskom.