PRAG, Češko ministarstvo finansija i vlada kao i susjedna Poljska spremaju se za tri scenarija raspleta dužničke krize u evrozoni.
Česi razmatraju i povećanje poreza na dodatu vrijednost na 20 odsto, skraćenje radne sedmice i zakonsku obavezu izbalansiranih javnih budžeta.
Ministarstvo finansija računa i na najcrnji scenario potpunog kolapsa evrozone, njenog raspada i na to da bi banke prestale da daju pozajmice i kredite.
Za sada je na stolu 30 mogućih mjera koje bi pomogle Češkoj da prođe kroz recesiju u koju bi je neminovno raspad evrozone uvukao, a vlada će predstaviti paket mjera u januaru, kada već bude jasnije kako bi mogla da se razvija češka privreda naredne godine.
“Prema scenariju koji mi izgleda realan evrozona će se još nekoliko godina boriti sa krizom ali neće se desiti kolaps cijelog sistema. U tom slučaju, pretpostavljam za narednu godinu u Češkoj blagu recesiju”, kazao je ministar finansija Miroslav Kalousek.
Najcrnji scenario prema njegovim riječima bio bi raspad evrozone i zaustavljanje tokova novca kada bi banke prestale da finansiraju građane i privredu.
“Vjerujem da se to neće desiti ali bilo bi neodgovorno ne pripremiti se. Tu se ne bi radilo o preživljavanju države, ona će preživjeti, već preduzeća, radnih mjesta i javnih sredstava neophodnih za funkcionisanje javnih usluga”, kazao je češki ministar.
Kalousek je izrazio razumijevanje za stav Njemačke da ako ona treba da snosi glavni teret rješavanja obveznica dužnika i priliva novca u ugrožene banke, zahtjeva centralizaciju budžetske politike članica i da Berlin tu ima glavnu riječ kako se ovakva kriza ne bi ponovila.
“U svakom slučaju treba imati na umu dvije stvari – za Češku bi raspad evrozone imao fatalne posljedice, a bilo kakva centralizacija budžetske politike znači ograničenja nacionalnog suvereniteta”, rekao je Kalousek. Beta
