PRETRAGA: Stav

Barem nam je pandemija Korona ovo pokazala, jer niko nije ostao pošteđen u smislu rada i održavanja nesmetanih radnih procesa.

Šta može da učini svaki pojedinac na individualnom nivou? Da li je disciplina ključ i u ekonomskom segmentu borbe sa posljedicama pandemije?

Ako je 550.000 radnih mjesta ugroženo, možemo li očekivati da će svi oni kada se ekonomija ponovno otvori krenuti kupovati aute, renovirati stanove ili kupovati nove televizore?

Većina mjera koje su od pojave korona virusa do danas donosile Vlade u našem regionu, pa i Evropi, imale su za cilj da spriječe “ekonomsku paniku”, prije svega da spriječe masovno otpuštanje radnika i zatvaranje malih i srednjih preduzeća

Mjere finansijske pomoći samo ublažavaju posljedice krize izazvane koronavirusom, dok se stvarno rješenje krize nalazi u strukturnim promjenama i stvaranju ambijenta za rast ukupne privredne aktivnosti u Republici Srpskoj

Prema nekolicini uticajnih ekonomsko-političkih analitičara, projekat Kovid-19 je dopunjeni strateški okvir za radikalnu promjenu kursa globalne ekonomije.

Proglašenjem vanredne situacije ili stanja prirodne ili druge nesreće zbog pandemije korona virusa, pred građanima BIH pojavljuju se brojne dileme i pitanja

I ova kriza je nesumnjivo prilika. Možda najveća za finansijske organizacije koje imaju viškove likvidnosti. Kreiranje proizvoda, dugoročnog duga sa prihvatljivim grejs periodom će biti prijeko neophodno

Javni dug kao anticiklični amortizer će još jednom da djeluje, dok će buduće generacije još jednom da podnesu žrtvu zarad naše prošlosti i sadašnjosti.

Potrebno je udružiti snage i sagledati situaciju sa aspekta makroekonomije, fiskalne politike, mikroekonomije, bankarstva, tržišta kapitala, sindikata i osiguranja. I odbaciti sujetu.