MOSKVA – RF počinje da primjenjuje uvećane dažbine na izvoz žitarica, ali to ne donosi optimizam na tržištu. Rusija je povećala carine na izvoz pšenice za više od 18 odsto, na oko 34 dolara po toni, a kukuruza na 38,76 dolara po toni, objavilo je rusko Ministarstvo poljoprivrede.
Rusija, kao najveći svjetski izvoznik pšenice, pored toga što je povećala izvoznu carinu na tu kulturu, smanjila je svoju izvoznu kvotu za narednu godinu. Savjet Evroazijske ekonomske unije (EEU) saopštio je da će izvozne kvote Rusije od 15. februara do 30. juna 2025. biti 11 miliona tona, što je za 29 miliona tona manje nego u istom periodu ove godine. Kako je prenio „Agroifonet”, izvoz kukuruza, ječma i raži biće zabranjen. Svaki izvoz veći od 11 miliona tona biće opterećen sa 50 odsto carine. I ovaj portal navodi da Rusija pribjegava tim mjerama kako bi zaustavila rast cijena na domaćem tržištu jer je hrana poskupila 10,2 odsto u prvih deset mjeseci ove godine.
“Jačamo kontrolu nad izvozom poljoprivrednih proizvoda kako bismo prioritet dali snabdijevanju domaćeg tržišta, a ove mjere treba da stabilizuju cijene”, rekao je potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Patrušev.
Kako bi sve ovo moglo da se odrazi na domaći izvoz žitarica, ali i na evropsko tržište gdje cijene žita i dalje ostaju na niskom nivou, budući da isporuke žita iz Ukrajine zadovoljavaju potrebe EU. Kako za „Politiku” kaže Žarko Galetin, agrarni analitičar, Srbija ima izvozni potencijal od gotovo dva miliona tona i zalihe su velike.
Prema njegovim riječima, svjetski bilansi pšenice nisu baš toliko komotni, rast svjetske tražnje je premašio ukupnu očekivanu proizvodnju. Na svjetskom nivou zalihe su procentualno najmanje u posljednjih 10 godina, ali to nije toliko drastično da bi bitno uticalo na cijenu.
“Ovo što Rusi sada rade, a ta zemlja je prošle godine izvezla gotovo 50 miliona tona pšenice, u pravcu je kontrolisanja situacije sa žitom. Ovo je period kada se to radi. Svjesno smanjuju izvoz”, ističe Galetin.
Prema njegovim riječima, po logici stvari to bi trebalo da utiče da cijene pšenice nešto malo porastu. Međutim, Ukrajina podmiruje evropsko tržište. I ako Rusija ne bude gađala crnomorske luke i brodove, i ne bude problema sa ukrajinskim izvozom, to će amortizovati problem sa ruskim izvozom.
“Zbog toga ne vidim razlog da cijena pšenice raste. Perspektivno bi mogla, ali u ovom trenutku odluka ruskog Ministarstva poljoprivrede neće neposredno uticati na dešavanja na svjetskom tržištu pšenice”, rekao je Galetin.
Ističe da Srbija ima velike zalihe. Izvozno tržište je vrlo zahtjevno i teško je izvesti pšenicu ispod 13 odsto proteina, a kako kaže, veliko je pitanje koliko mi imamo ovakve pšenice. Velike zalihe takođe utiču i na cijene. Politika