VAŠINGTON, Svjetski finansijski lideri kritikovali su SAD da ne čine dovoljno na smanjenju velikog budžetskog deficita, upozoravajući da će fiskalna naprezanja u bogatim zemljama ugroziti globalni oporavak.
Na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog Fonda (MMF) i Svjetske banke u Vašingtonu na udaru kritike našle su se sve razvijene industrijske zemlje s njihovim velikim budžetskim zaduženjima.
Budžetski deficiti brojnih industrijskih zemalja, a prije svih SAD, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svjetske ekonomije, rekli su predstavnici Brazila i Rusije na zasjedanju u Vašingtonu.
Oni su zabrinuti da bi nova svjetska recesija mogla značajno usporiti njihov vlastiti privredni rast.
“Fiskalna situacija u razvijenim zemljama daje razlog za zabrinutost i upravo u tom domenu vidimo najveće rizike za globalnu privredu”, rekao je ruski ministar finansija Aleksej Kudrin, prenosi Rojters.
Američki ministar finansija Timoti Gajtner smatra međutim da ti strahovi nisu opravdani, ali je istovremeno najavio da će američka vlada nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogromni državni dug koji sada iznosi 11 odsto ukupnog društvenog proizvoda.
Ni njemački ministar finansija Volfgang Šojble ne smatra da postoji razlog za veliku zabrinutost. Govoreći o Njemačkoj on je naglasio dosadašnje uspjehe u konsolidaciji državnog budžeta usprkos velikim naporima u prevladavanju finansijske krize.
Holandski ministar finansija Jan Kes de Jager upozorio je da ako SAD uskoro ne učine nešto po pitanju budžetskog deficita to će potkopati povjerenje u globalnu privredu.
“Nedovoljna konsolidacija budžeta mogla bi izazvati dalju eskalaciju problema održivosti duga, što će se odraziti na povjerenje i na još uvijek slab finansijski sektor”, rekao je Jager.
On je dodao da je “dinamika duga” u drugim razvijenim zemljama, uključujući SAD, razlog za zabrinutost.
U zaključcima sa proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke navodi se da je u cilju sprečavanja nove svjetske krize potrebno bolje kontrolisati moćne finansijske institucije, i to prije svega one koji nemaju status banaka.
To se u prvom redu odnosi na velike penzione fondove, Investicione fondove i Hedž-fondove. Te takozvane “banke u sjeni” do sada nisu bile dovoljno kontrolisane, što je bio važan faktor pri izbijanju nedavne svjetske finansijske krize.
Kao veliki uspjeh navodi se dogovor o uspostavljanju sistema za uzbunu kojim bi se ubuduće na vrijeme mogle ustanoviti destabilizujuće i po svjetsku privredu opasne tendencije.
U tu svrhu će se obaviti finansijski monitoring šest velikih svjetskih ekonomija – Njemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije, SAD i Kine.