BANJALUKA, Privredni rast BiH u ovoj godini će iznositi dva odsto, dok će u sljedećoj dostići i 2,3 odsto, što je znatno ubrzanje bh. ekonomije u odnosu na godinu iza nas, pokazale su najnovije prognoze koje je u svom junskom izvještaju objavila Svjetska banka.
Pored toga, ekonomisti ove finansijske organizacije ističu da se za 2017. godinu može očekivati da privredni rast BiH iznosi i 2,9 odsto. Ova najnovija junska prognoza Svjetske banke je optimističnija od januarske, kada su prognozirali da će privreda BiH u ovoj godini rasti tek 1,5 odsto.
Ipak, blago su smanjili prognoze za naredne dvije godine. Međutim, domaći ekonomisti smatraju da su ove prognoze preoptimistične, ali i da nisu toliko relevantne u smislu da će dovesti do nekih ozbiljnijih pomaka.
Sa druge strane, ohrabrujuće djeluje to što po ovim najnovijim prognozama nismo u najlošijoj poziciji u regionu, pa su tako iza BiH, po prognozama za ovu i sljedeću godinu, Srbija, Hrvatska i Slovenija.
U ovom izvještaju je navedeno da zemlje zapadnog Balkana u ovoj i idućoj godini čeka privredni rast od 1,5 i 2,5 odsto. Prognozirani ovogodišnji rast od 1,5 odsto za područje zapadnog Balkana predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na lanjski rast od 0,4 odsto, a optimističnije prognoze su rezultat očekivanja da će ubrzanje neto izvoza pomoći neutralisanju pada investicija i lične potrošnje. Tako je za Srbiju prognozirano da će u ovoj godini imati negativan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5 odsto, a u 2016. godini rast od 1,5 odsto. Kada je u pitanju Makedonija, očekuje se rast od 3,5 u ovoj, odnosno 3,8 odsto u sljedećoj godini, a za Crnu Goru privredni rast od 3,4 odsto i 2,9 odsto, dok je za Hrvatsku rast od 0,5 odsto u 2015. i 1,2 odsto u 2016. godini.
“Region zapadnog Balkana i dalje ima problem nedostatka novih kredita, dok je nivo nenaplativih zajmova u tom području među najvišim u čitavom regionu Evrope i Centralne Azije, odnosno više od 16 odsto”, navedeno je u ovom izvještaju Svjetske banke.
Predrag Mlinarević, viši asistent ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je da finansijske organizacije poput Svjetske banke, u ovakvim izvještajima prilagođavaju situaciju kretanju oporavka evrozone, ključnih partnera BiH.
“Međutim, trend oporavka evrozone nije takav kakav se očekuje. Kako evrozona koriguje svoje prognoze rasta, onda su očekivanja da će i potrošnja kao noseća komponenta našeg rasta opadati”, rekao je Mlinarević. On je dodao da ovakve prognoze same po sebi nisu toliko relevantne u smislu da će dovesti do nekih ozbiljnijih pomaka, zato što moramo da vodimo računa da su to ipak relativni pokazatelji.
“Mi imamo efekat relativno niske baze i onda ni stopa rasta od dva odsto nije ništa što može biti ohrabrujuće, jer nemamo prateći rast zaposlenosti, te parametre koji bi poboljšali stanje spoljnotrgovinske razmjene i koji bi se odrazili na životni standard stanovništva”, rekao je Mlinarević.
Ističe da nije ista stopa rasta kod nas od dva odsto kao u Evropi, gdje su veoma visoke baze i drugačija privredna struktura. Zaključio je da optimizam ne treba graditi na relativnim pokazateljima, bez analize strukture promjena.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da su ove prognoze preoptimistične, jer nema realnih elemenata za takav rast.
“Sigurno je da prateći rad i aktivnosti novoformiranih vlada nema nikakvih ozbiljnih intencija da se poslovni ambijent unaprijedi kako bi neki novi investitori došli, a koji bi svojim ulaganjem, zapošljavanjem radnika i stvaranjem nove vrijednosti povećali BDP”, smatra Pavlović. Dodao je da ne vidi nove investicije i novo zapošljavanje, a bez čega, kako kaže, nema rasta.
“Ne znam na osnovu čega su ljudi iz Svjetske banke dali takvu procjenu povećanja BDP-a. Niti imamo rast u EU, niti u okruženju, nigdje ne postoji povećana kupovna moć koja bi omogućila ili stimulisala nekoga da investira ili proizvodi više”, kazao je Pavlović.
Kada je u pitanju globalna privreda, ona će, prema projekcijama Svjetske banke, ove godine ostvariti rast od 2,8 odsto, što je manje u odnosu na prognozu iz januara od tri procenta, dok će u 2016-2017. godini ubrzati na 3,2 odsto, što je u skladu s ranijim predviđanjima. Nezavisne novine