SARAJEVO, Imamo posla više nego što smo ikada imali, kaže Džemail Vlahovljak, direktor sarajevskog “Energoinvesta”. “Prije mjesec potpisali smo veliki ugovor u Alžiru o izgradnji 66-kilovoltnih i 220-kilovoltnih trafo-stanica, u vrijednosti od oko 30 miliona eura, a upravo očekujemo poziv za potpisivanje ugovora u Etiopiji za izgradnju 220-kilovoltnog dalekovoda u vrijednosti od oko 30 miliona dolara. Imamo i drugih ponuda od Libije i Alžira do Kosova”, ističe Vlahovljak.
Krećete u projekat istraživanja nafte u FBiH. Koji koraci slijede nakon okončanja javnog poziva?
Na javni poziv su se javile respektabilne kompanije, ali uprkos tome što je okončan, mi i dalje primamo prijave. Nakon toga ćemo analizirati šta ko nudi u svojim prezentacijama i kreirati tender za izbor partnera za nastavak istraživanja i eksploatacije nafte i plina na teritoriji FBiH.
Vi znate da postoji pet istražnih područja u FBiH. Najvjerovatnije je da ćemo ići na to da jedan od zainteresovanih kandidata za istraživanje zajedno s nama osnuje zajedničku firmu koja će istraživati naftu na jednom od istražnih područja. Nije ozbiljno da se formira jedna firma za svih pet istražnih područja. Naravno, taj proces je složen i mora biti transparentan. Radi se o javnom interesu i mi ćemo ga kao takvog i napraviti.
Postoje nejasnoće u vezi sa zakonskom regulativom, odnosno ko daje koncesiju. S obzirom da koncesije daju i kantoni, može li to prouzrokovati probleme?
U ovom trenutku jedini legalni koncesionar je “Energoinvest”. Naravno, mi ćemo nastojati da uz pomoć države, odnosno Vlade FBiH, saniramo te probleme da stranim partnerima ne bismo pravili probleme birokratske procedure.
Hoće li sve zainteresovane investitore koji su željeli da dobiju koncesije od kantona tender kanalisati prema Federaciji BiH, odnosno “Energoinvestu”?
Bilo je kontakata i javile su nam se neke kompanije koje su takođe razgovarale sa predstavnicima kantona. Očekujemo da će ih tender usmjeriti da se prijave za istražno područje koje je od interesa za konkretan kanton, tako da ćemo gledati da ne bude nesporazuma. Naravno, tu su nam potrebni pomoć i razumijevanje kantona i Vlade FBiH. Interesi su zajednički, bojim se da bez te sinergije neće biti ništa, pa ćemo čekati još 15 godina da krenemo u ovakav posao.
Hoće li trebati mijenjati Zakon o koncesijama FBiH?
Najbolje bi bilo da se promijeni Zakon o koncesijama i da pitanje dodjele koncesija bude na nivou FBiH. Međutim, to i nije nužno ukoliko bude malo fleksibilnosti između kantona i FBiH. Lično mislim da je najbolje sa stanovišta legislative da pitanje dodjele koncesija za istraživanje nafte i gasa bude na nivou FBiH jer se tako radi u svijetu. U tom slučaju lokalna zajednica i kantoni neće biti ugroženi jer je stvar raspodjele kolača u svijetu poznata stvar – koliko dobijaju lokalne i mikrolokalne zajednice, koliko država. Ovdje je samo pitanje ko izdaje koncesiju.
Kada bi zajedničke kompanije mogle biti formirane?
Teško mi je to reći. Mi ćemo tender za izbor strateškog partnera objaviti u narednih mjesec-dva. Naravno, da bi taj tender bio objavljen moraćemo usaglasiti sve tenderske kriterije sa Vladom FBiH, odnosno nadležnim ministarstvom. Nakon tendera ide posttenderski proces, evaluacija ponuda i izbori partnera. To je odgovorna stvar, ona mora biti do kraja korektna i transparentna, jer ne želimo da se pojave problemi koji bi onda mogli da ukoče cijeli proces. Nakon što izaberemo partnere, slijedi osnivanje zajedničkih kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte na određenom području.
Problemi sa finansiranjem
Kakve poslovne rezultate očekujete na kraju godine?
“Energoinvest” će sigurno i ovu godinu završiti pozitivno, ali ne mogu sada govoriti o ciframa. Ukupni prihod će premašiti planska očekivanja. Prate nas problemi na svjetskom finansijskom tržištu, što ima direktne posljedice na naše poslovanje. Imamo teškoća sa kešom, odnosno sa finansiranjem i pristupom bankarskom sistemu. Nadam se da ova bura neće dugo potrajati, da će se prilike stabilizirati i da ćemo ući u mirnije vode do kraja godine. Nezavisne novine