ZAGREB, Hrvatski su preduzetnici u prvih devet mjeseci ostvarili bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima u iznosu 21,8 milijardi kuna, što je 30,1 posto, ili gotovo 9,5 milijardi manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci koje je objavila Financijske agencije (FINA).
Iz FINA-e pritom ističu da su hrvatski preduzetnici, poslujući u posljednjih deset godina, ove godine u dosad najtežim uvjetima izazvanim svjetskom krizom, u prvih devet mjeseci smanjili ukupne prihode za 9,1 posto, dok su manje, za 7,7 posto, smanjeni ukupni rashodi.
Podaci za 87.421 preduzetnika pokazuju da su u razdoblju januar-septembar ove godine ostvarili ukupne prihode od 454,1 milijardu kuna, dok su rashodi iznosili 432,3 milijarde kuna, pa je tako ostvarena bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 21,8 milijardi kuna.
Iz FINA-e upozoravaju i kako podaci za devet mjeseci ove godine pokazuju porast broja preduzetnika koji u otežanim uslovima nisu uspjeli uspješno poslovati i ostvariti veće prihode od rashoda.
U posljednjih deset godina svaki je treći preduzetnik poslovao s gubitkom, no, podaci za devet mjeseci ove godine pokazuju da je takvih 43,2 posto.
Naime, od ukupno 87.421 preduzetnika njih 56,8 posto, ili 49.687 poslovalo je s bruto dobiti, dok je čak 37.734, ili 43,2 posto imalo bruto gubitak.
Podaci upozoravaju i na pogoršanje ekonomičnosti poslovanja – utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvaren je u u prvih devet mjeseci ove godine prihod od 105,05 kuna, dok je u istom razdoblju lani taj prihod bio 106,66 kuna.
Podaci o finansijskim rezultatima poslovanja preduzetnika u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci odnose se na ukupno 87.421 poduzetnika, što je 4,2 posto više nego u isto vrijeme lani, sa ukupno 900.333 zaposlena (na temelju sati rada), što je u odnosu na devet mjeseci lani 1 posto manje.
Prosječne su pak mjesečne neto plate zaposlenih kod preduzetnika obaveznika poreza na dobit iznosile 4.549 kuna i nominalno su porasle za 3,1 posto, dok su realno, zbog porasta potrošačkih cijena za 2,9 posto, više za 0,2 posto.
Po podacima FINA-e, hrvatski su preduzetnici tijekom devet mjeseci ove godine u dugotrajnu imovinu uložili 41,9 milijardi kuna, što je za 15,4 posto, ili 7,6 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani.
To je, napominju iz FINA-e, očekivano s obzirom na smanjenu ukupnu privrednu aktivnost.
Podaci iz devetomjesečnih statističkih izvještaja pokazuju da veći dio preduzetnika nije ništa ulagao u dugotrajnu imovinu – od ukupno nešto više od 87 hiljada preduzetnika njih 33,3 posto, ili 29.129 preduzetnika je iskazalo ulaganja, dok čak 66,7 posto njih, ili 58.292 preduzetnika nije iskazalo nikakva ulaganja.
Prema tehničkoj se strukturi ulaganja najviše ulaže u građevine i ta ulaganja u ukupnim ulaganjima imaju udio od 43 posto (najveći se dio odnosi na na cestogradnju).
Po udjelu u ukupnim ulaganjima slijede ulaganja u opremu (39,4 posto) te ostalu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu (udio 17,6 posto).
Iz FINA-e pritom kao nepovoljnu okolnost ističu pad ulaganja u domaću opremu za 28,3 posto u odnosu na isto vrijeme lani te pad za 22,5 posto ulaganja u uvoznu opremu. Hrvatski su preduzetnici u razdoblju januar-septembar ove godine u domaću opremu uložili nešto više od 7 milijardi kuna, a u stranu 9,5 milijardi kuna.