BANJALUKA, Gotovo 83 odsto građana BiH koristi mobilni telefon, tako da zemlja, uprkos krizi u kojoj se nalazi, po broju ovih savremenih pomagala za tri odsto nadmašuje svjetski prosjek, koji je 80 odsto.
Pokazalo je to istraživanje “Nezavisnih”, prema kojem je u BiH, za koju se procjenjuje da ima 3.839.737 stanovnika, ukupno 3.174.604 korisnika mobilne telefonije.
Stoga je procenat populacije koja koristi mobilne telefone u BiH veći nego u svjetskoj velesili Kini, u kojoj ovu tehničku spravu ima 71 odsto građana.
Nađa Lutvikadić-Fočo, portparol “BH Telecoma”, navela je da je “BH Mobile”, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, imao 1.204.869 prepaid i oko 160.000 postpaid korisnika.
“Kompanija ‘M:tel’ iz dana u dan širi krug prijatelja, a ukupan broj korisnika ‘M:tel’ mobilne telefonije na dan 31. decembar prošle godine iznosio je 1.377.769”, potvrdili su nam u “M:telu”.
Vanja Gavran, iz Odjela za korporativne komunikacije “HT Eroneta”, kazao je da imaju 431.966 korisnika mobilne mreže, od čega su 156.424 postpaid, a 275.542 prepaid korisnika.
Poređenjem ovih podataka s informacijama koje su nam ustupili u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), zaključuje se da u BiH od 2010. godine do danas raste broj korisnika mobilne telefonije.
“Primjera radi, 2010. godine bilo je 3.013.700 korisnika, a krajem juna 2011. ih je bilo 3.025.329”, navela je Amela Odobašić, portparol RAK-a.
Biljana Milošević, sociolog iz Istočnog Sarajeva, smatra da su mobilni telefoni za mnoge građane stvar prestiža, dok ih ostali koriste zato što su im neophodni.
“Sociološki gledano, dolaskom mobilne telefonije izgubili smo na kvalitetu ličnih susreta, izolovali smo se jedni od drugih i onepismenili smo se, pa imamo skandalozan pravopis. Sa druge strane, idemo u korak s vremenom, jer telefoni predstavljaju prečicu za komunikaciju. Dakle, koliko prednosti, toliko i mana”, tumači Miloševićeva.
Neobično je, prema mišljenju Miloša Todorovića, člana Udruženja ekonomista RS – SWOT, da građani BiH procentualno imaju više mobilnih telefona nego populacija u svijetu.
“Očigledno je da se mobilni telefoni u BiH ne koriste samo za komunikaciju, odnosno za razgovore, poruke i pretraživanje Interneta. Preciznije, te sprave odavno su postale i statusno sredstvo, a da je zaista tako, pokazuje i činjenica da ih imaju čak i djeca ranih razreda osnovne škole”, naglašava Todorović.
I Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, ističe da su mobilni telefoni, nažalost, pokazatelj socijalnog statusa, tako da, ako dijete ima neku jeftiniju varijantu ili ga nema uopšte, “sigurno je da se neće dobro osjećati u svojoj sredini”.
“Sa druge strane, oni sa skupim mobilnim telefonima postaju meta upravo zbog telefona. Ono što je danas sve prisutnije je nasilje među djecom, upravo putem mobilnih telefona – slanjem poruka kojima se dijete vrijeđa, omalovažava, ponižava ili mu se prijeti”, naglašava Nada Grahovac. Nezavisne novine